Studenti trebaju usvojiti razlikovanje između najranijih djela (iz 7. i 8. te početka 9. st) i djela razvijene predromaničke i ranoromaničke plastike. U arheološkom smislu posebno je važno izlaganje mogućnosti datacije arhitekture na temelju datiranih djela plastike te prikaz primjera rekonstrukcije cjelina crkvenoga namještaja i arhitektonske plastike unutar arhitekture kojoj su pripadali.

1. Osnovne podgrupe unutar ranosrednjovjekovne plastike(skulpture): crkveni namještaj, arhitektonska plastika, sarkofazi, predmeti umjetničkog obrta.
2. Datacijska vrijednost ranosrednjovjekovne plastike.
3. Razvoj ranosrednjovjekovne plastike u 7. i 8. st. Primjeri datiranih djela izvan Hrvatske.
4. Spomenici 7. i 8. st. u Hrvatskoj
5. Povezanost djela 7. i 8. st. sa starokršćanskom plastikom.
6. Uporišta za dataciju skulpture 9. st. u Hrvatskoj: natpisima datirani spomenici i uz njih povezane radioničke cjeline.
7. Pluteji i pilastri 9. st. Primjeri cjelovitijih oltarnih pregrada.
8. Srednji i gornji dijelovi predromaničkih oltarnih pregrada: stupići s kapitelima, zabati i arhitravne grede. Način raščlambe i dekorativni motivi.
9. Drugi dijelovi predromaničkoga crkvenog namještaja: oltari, amboni i ciboriji. Odabrani primjeri
10. Arhitektonska plastika, sarkofazi i predmeti umjetničkog obrta u hrvatskoj predromanici
11. Pojava ranoromaničke skulpture.
12. Ljudski lik u ranoromaničkoj skulpturi
13. Ranoromaničke radionice u Hrvatskoj.
14. Razvoj arhitektonske plastike u ranoj romanici.
15. Problemi kontinuiteta i diskontinuiteta između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka u svjetlu razvoja plastike.

1. Znati provesti stručnu i znanstvenu analizu kamene građe.
2. Znati povezati ranosrednjovjekovnu skulpturu s kasnoantičkim morfološkim i dekorativnim obrascima.
3. Moći predložiti rekonstrukciju fragmentarnih nalaza plastike.
4. Moći napisati i objaviti stručno ili znanstveno djelo.
5. Znati smjestiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst.

U predavanjima će biti predočena načelna razlika između plastike prijelaznih stoljeća (7. i 8.), predromaničkog i ranoromaničkog doba. Djela će biti analizirana sa stilsko-umjetničkog aspekta koji često pruža uporište za dataciju, s obzirom na postojanje eventualnih natpisa (koji su također važan datacijski oslonac) i s obzirom na arheološki kontekst odnosno kontekst pripadnosti određenoj građevini. Predavanja su popraćena ilustrativnom građom.

Pismeni ispit.

1. Corpus della scultura altomedievale, X, Le diocesi di Aquileia e Grado, Spoleto 1981.
2. K. Karpf, Frühmittelalterliche Flechtwerksteine in Karantanien, Innsbruck 2001
3. R. Menalo, Ranosrednjovjekovna skulptura, Dubrovnik 2003.
4. A. Piteša, Ranosrednjovjekovni kameni spomenici u Arheološkome muzeju u Splitu, Split 2012
5. I. Fisković, Reljef kralja Petra Krešimira IV, Split 2002.
6. B. Gabričević, Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove palače, VAHD 62/1960, 87 i dalje.
7. I. Žile, Kameni namještaj i arhitektonska plastika prve dubrovačke katedrale, Tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije, Dubrovnik 2001, 455-515.

1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Srednjovjekovna, 2. semestar

1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Prapovijesna, 2. semestar