Ciljevi kolegija ili očekivani ishodi učenja su upoznavanje studenata s oblicima i tradicijom modernizma u južnoslavenskim književnostima XX. stoljeća, s osobitim obzirom na slovensku književnost (poeziju, prozu i dramu), esejistiku i književnu kritiku. Kolegij je namijenjen prvenstveno studentima studija južne slavistike u svrhu proširenja korpusa tekstova iz slovenske književnosti, njihova kompetentnog tumačenja i (s)nalaženja na internetu, a kao izborni daje pregled i tumačenja kanonskih tekstova slovenskoga modernizma.

1. Uvodnim predavanjima predstavlja se osnovna literatura te se daje globalni prikaz novije slovenske književnosti (periodizacija, glavni predstavnici i djela, rodovi i vrste, poredbeni pregled s hrvatskom i bosanskom književnosti).
2. U seminarima se analiziraju važniji tekstovi autora i vrsta slovenskoga modernizma, komentiraju prijevodi i čitaju studentski seminarski radovi o antologijskim pjesmama, kanonskim proznim i dramskim djelima te o esejističko-kritičkim tekstovima, nastalima okvirno od 1910. do 1950. godine. Izbor je ograničen, prije svega, djelima koja su prevedena na hrvatski (te bosanski ili srpski) jezik.
3. - razdoblje moderne (objašnjenja književnih smjerova – novi romantizam, naturalizam, simbolizam i impresionizam) - referati iz povijesti književnosti moderne – opće osobitosti, autori (Oton Župančič, analiza izabranih tekstova)
4. - Ivan Cankar (kratka proza, roman Na klancu) - referati o izabranim Cankarovim tekstovima
5. - Ivan Cankar (roman Hiša Marije Pomočnice, novelistika) - referati i rasprave o izabranim romanima
6. - kontekst književnosti modernizma (moderna i ekspresionizam) - opus i kritička recepcija Alojza Gradnika - referati i seminarske analize
7. - predavanje: Tumačenje ekspresionističkoga teksta - odnos impresionizma i ekspresionizma u slovenskom pjesnišvu - aspekti seminarske interpretacije - Srečko Kosovel: Bori, Ena je groza, Nokturno, Ekstaza smrti, Ecce homo, Ljudje brez src, Sferično zrcalo
8. - kontekst književnosti ekspresionizma i avangarde - opus i kritička recepcija Srečka Kosovela - referati i seminarske analize
9. - slovenska omladinska književnost - Tone Seliškar: Bratovščina Sinjega galeba - referati, aspekti školske interpretacije
10. - slovenska međuratna novelistika: - Juš Kozak: Maske - socijali realizam (Miško Kranjec: Tri novele) - referati o pojedinim novelama
11. - novele i romani Vladimira Bartola (Al Araf, Alamut) - koreferati o pojedinim novelama, odnosno aspektima romana
12. - kraći test s naglaskom na tumačenje tekstova Ivana Cankara, Srečka Kosovela i Vladimira Bartola - Alamut, seminarska interpretacija
13. - rezultati i komentari testa - aspekti egzistencijalizma (Slavko Grum, Edvard Kocbek) - poezija Edvarda Kocbeka - seminarska interpretacija
14. - «druga moderna» ili obnova modernizma, nove književne generacije, pitanja književnih rodova i vrsta: sonet, balade i romance, pjesme u slobodnom stihu, drame, romani, kraća proza (pripovijesti, novele, crtice, kratke priče) - zaostali referati o izabranim tekstovima te o djelima prema izboru studenata
15. slovenski esej, književna kritika i znanost o književnosti (glavni predstavnici, najznačajnije teorijsko-metodološke smjernice) - referati o izabranim esejistima i književnim kritičarima - prijevodi-korekture gradiva seminara predstavljenog na internetu (Wikipedija na slovenskom i sl.)

1. klasificirati i opisati književnopovijesna razdoblja, definirati stilske formacije, periode i pravce
2. opisati i tumačiti osnovne kanonske tekstove slovenske književnosti prve polovice 20. stoljeća
3. objasniti sličnosti i razlike te odnose slovenske književnosti prema južnoslavenskima
4. integrirati steneča znanja iz metodologije književne povijesti u praksu interpretacije
5. povezati stečena znanja sa znanjima iz druge književnosti na studiju i/ili iz druge studijske grupe
6. objasniti danamiku razdoblja i vrsta u pojedinom periodu kao i u duljem vremenskom razdoblju

Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se teorijskim aspektima povijesti nacionalne književnosti, s naglaskom na suodnose razdoblja, književnih opusa i vrsta, kanonskih tekstova i pisaca, a u seminarima se analiziraju tekstovi pojedinih autora; osim toga, otvara se i mogućnost korištenja slovenske Wikipedije (u redakciji M. Hladnika).

Semestralnim kolokvijem testira se početno poznavanje novije slovenske književnosti i moderne analize, a prilozima za seminarsku interpretaciju (kraćim referatima) prati se čitanje i tumačenje analiziranih tekstova. Oba načina kontrole u funkciji su intenzivnijega studiranja te pomažu određivanju obostranih očekivanja studenata i nastavnika. Ispitne obaveze: Održan referat (predan pisani koncept ili prezentacija) te usmeni ispit iz gradiva analizirana u seminarima (najmanje 5 do 8 pisaca, odnosno ključnih djela ili ciklusa pjesama).

1. Anton Slodnjak, Slovensko slovstvo, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1968.
2. Jože Pogačnik i Franc Zadravec, Istorija slovenačke književnosti, Nolit, Beograd, 1973.
3. Marija Mitrović, Pregled slovenačke književnosti, Izdavačka knjižnica Z. Stojanovića, Sremski Karlovci - Novi Sad, 1995.
4. Klemen Lah/Andreja Inkret, Slovenski literarni junaki, Mali leksikon, Ljubljana, Mladinska knjiga, 2002.
5. Izabrane slovenske drame, Izbor Branko Hećimović, Znanje, Zagreb, 1982.
6. Krešimir Nemec, Svet brez maske, U: Juš Kozak, Novele, Slovenska matica, Ljubljana, 1984.
7. Marko Juvan, Vezi besedila, Literatura, Ljubljana, 2000.
8. Irena Novak Popov, Sprehodi po slovenski poeziji, Litera, Maribor, 2003.
9. Miran Hladnik, Slovenski zgodovinski roman, Filozofska fakulteta: Ljubljana, 2009.
10. Nova slovenska lirika (Radoslav Dabo/Janko Kos), Konzor, Zagreb, 2002. (izabrani tekstovi)

1. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij

   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Slovenistika, 3. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Makedonistika - Slovenistika, 3. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Slovenistika - Srbistika, 3. semestar