Razvojne i obrazovne strategije

Naziv
Razvojne i obrazovne strategije
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
52618
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
uvod u kritičko-teorijsku poziciju u okviru pedagogije kritičko-pedagogijska analiza europskih razvojnih i obrazovnih strategija
Sadržaj
  1. Uvodno: o mogućim perspektivama kolegija. Postavljanje pitanja o "samorazumljivosti" veze "gospodarski razvoj" - "obrazovne strategije". Reducirani pojam obrazovanja.
  2. Pedagogijska teorijska perspektiva i pitanje o samosvrsi odgoja i obrazovanja.
  3. Danas dominantan pristup razvijanju obrazovnih strategija. Elementi strategija. Obrazovanje i znanost kao podsustavi širih gospodarskih sustava.
  4. Koncepti: društvo znanja. Postindustrijsko društvo. Informacijsko društvo.
  5. Ideja ekonomije temeljene na znanju. J. Fourastier.
  6. Inicijalna ideja kurikuluma usmjerenog na cilj i veza sa drugom industrijskom revolucijom. R. Tyler.
  7. Popham, Bloom. Taksonomije. Ideja standarda. Ideja kontrole kvalitete.
  8. Teorijska geneza obrazovanja kao motora gospodarstva: pozitivizam, funkcionalizam, teorija sustava.
  9. Pojam otuđenja i njegova pedagogijska relevantnost s obzirom na „društvo znanja“;
  10. Masovna kultura, industrija kulture. Horkheimer. Adorno.
  11. Foucault: odnos znanje - moć. Odnos moć-postavljanje sustava obrazovanja.
  12. Smisao pedagoške institucije iz kritičko-pedagogijske perspektive.
  13. Zajedničke temeljne vizije novijih strategija EU: Sorbonska deklaracija; Bolonjska deklaracija; Memorandum o cjeloživotnom učenju; Lisabonska strategija; Europe 2020; Rethinking education;
  14. Rasprava i pitanja.
  15. Rasprava i pitanja.

Ishodi učenja
  1. analizirati, raspraviti i kritički vrednovati obrazovne politike
  2. izdvojiti i analizirati europske i globalne razvojne i odgojno-obrazovne strategije te ustanoviti sličnosti i razlike među njima
  3. Preispitati i raspraviti opravdanost vezivanja "Razvojnih strategija" i ideje obrazovanja iz pedagogijske perspektive, imajući na umu strogo određen pojam obrazovanja
  4. Razlikovati autonomno konstituiranu pedagogiju kao znanost odgoja i obrazovanja, od heteronomno i ideološki/instrumentalno konstituirane pedagogije
  5. Spoznati i opisati veze između "gospodarstva utemeljenog na znanju", "društva znanja" i "cjeloživotnog učenja"
  6. Upoznati, objasniti i iz pedagogijske perspektive kritički procijeniti kurikulumske teorije usmjerene na cilj kroz paradigmatske primjere R. Tylera, F. Bobbitta, B. Blooma, W. Pophama
  7. Analizirati odnos teorija kurikuluma usmjerenih na cilj sa idejom "društva znanja"
  8. Upoznati i analizirati teorijski smisao funkcionalizma i pozitivizma
  9. Stvoriti misaonu predodžbu o odnosu funkcionalizma i pozitivizma sa kurikulumom usmjerenim na cilj i idejom društva znanja
  10. Kritički prosuditi i zauzeti poziciju u pogledu dijelova europskih strategija u dijelovima koji se tiču obrazovanja (Magna Charta Universitatum, Sorbonska deklaracija, Bolonjska deklaracija, Lisabonska strategija, Europe 2020, Rethinking education...)
Metode podučavanja
Izlaganje, Dijalog, Analitičko čitanje tekstova
Metode ocjenjivanja
individualno praćenje, seminarski rad, kvaliteta sudjelovanja u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Tyler, R. (1959), Basic principles of curriculum and instruction, The university of Chicago press
  2. Marcuse, H. (1989), Čovjek jedne dimenzije, Logos, Sarajevo
  3. Komar (2012), Pedagogijska relevantnost pojma otuđenja, Pedagogijska istraživanja, Zagreb
  4. Bašić (2007), Nacionalni obrazovni standard – instrument kontroliranja učinkovitosti obrazovnog sustava, unapređivanja kvalitete nastave ili standardiziranja razvoja osobnosti?, Pedagogijska istraživanja, 4 (1), 25-41
Dopunska literatura
  1. Fromm, E. (1984), Zdravo društvo, Naprijed, Zagreb
  2. Europe 2020, a strategy for smart, sustainable and inclusive growth
  3. Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes
  4. Prema društvima znanja: UNESCO-ovo svjetsko izvješće (2005), Educa, Zagreb

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar