Cilj je upoznati studente s poviješću rumunjskih zemalja u srednjem vijeku, jer je ona od iznimna značaja za cjelovitije razumijevanje srednjovjekovne povijesti, posebice srednje i jugoistočne Europe. Cilj je time popuniti prazninu u edukaciji povjesničara i stručnjaka srodnih disciplina na Filozofskom fakultetu, s obzirom da je rumunjska povijest ranije redovito ostajala u svojevrsnom „zrakopraznom prostoru“ između nacionalne, regionalne i europske srednjovjekovne povijesti te je bivala nedovoljno obrađivana u svim navedenim cjelinama.

1. Rumunji kao posebna etnička grupa. Rani srednji vijek. Izvori rumunjskoga feudalizma. Rane rumunjske političke tvorevine. Razvijeni srednji vijek. Uspostava ugarske vlasti u Transilvaniji.
2. Kolonizacija Transilvanije. Političke strukture Rumunja južno od Karpata u razvijenom srednjem vijeku. Pobuna pod vodstvom Litovoja. Utemeljenje Vlaške. Učvršćenje Vlaške pod Basarabovim nasljednicima. Političko i vjersko stanje istočno od Karpata u 12. i 13. stoljeću. Bogdan I i utemeljenje Moldavije.
3. Učvršćenje Moldavije pod Bogdanovim nasljednicima. Značenje utemeljenja neovisnih rumunjskih kneževina. Srednjovjekovna rumunjska civilizacija između Bizanta i zapadnoga svijeta. Srednjovjekovne društvene grupe. Seljački ustanak 1437. godine. Ustanak Jurja Dozse.
4. Feudalno društvo u Vlaškoj i Moldaviji. Gradovi. Srednjovjekovna država u Vlaškoj i Moldaviji. Niže plemstvo i skupštine staleža. Crkva u srednjovjekovnim rumunjskim društvima.
5. Organizacija Crkve u rumunjskim zemljama. Dijeljenje pravde. Vojna organizacija. Međunarodni odnosi i pojava osmanske opasnosti. Mirča Stari i njegovi nasljednici.
6. Aleksandar Dobri i njegovi nasljednici. Aleksandar Aldea i Vlad Dracul; traganje za ravnotežom moći. Janko Hunjadi i obrana kršćanstva.
7. Vlad III Ţepeş Drakula. Stjepan Veliki. Kraj križarskoga doba.
8. Rumunjska kultura i društvo u 15. stoljeću. Vlaška i Moldavija pod osmanskim vrhovništvom. Petar Rareş i njegovi nasljednici. Ivan Hrabri i oživljavanje protuosmanskoga otpora. Transilvanija kao autonomni principat.
9. Kultura u 16. stoljeću. Mihael Hrabri i prvo ujedinjenje rumunjskih zemalja.
10. Rani novi vijek. Počeci opadanja osmanske moći. Političko stanje u rumunjskim kneževinama tijekom 17. stoljeća. Transilvanija kao promotor jedinstva rumunjskih zemalja.
11. Radu Şerban. Dvije političke formule Porte. Protugrčka reakcija. Matija Basarab i Vasile Lupu – dvije sjajne vladavine. Učvršćenje odnosa među rumunjskim kneževinama. Tragovima Mihaela Hrabrog.
12. Režim plemstva između projekta i stvarnosti. Protofanariotski eksperiment. Opadanje osmanske moći. Transilvanija pod habsburškom vlašću.
13. Crkvena unija s Rimom među Rumunjima u Transilvaniji. Pregovori transilvanskih Rumunja s Bečem. Početak fanariotskog doba.
14. Barokna osjećajnost u kulturi i umjetnosti. Fanariotske reforme.
15. Istočno pitanje i rumunjske kneževine. Ivan Inocent Micu-Clain i borba za prava Rumunja u Transilvaniji. Horein ustanak 1784. godine. Supplex Libellus Valachorum. Kraj "razdoblja kulture". Samuel Brukenthal.

1. Stjecanje znanja o rumunjskoj povijesti do kraja 18. stoljeća, o njenim temeljnim pojavnostima, društvenim strukturama i procesima.
2. Razumijevanje geneze političkih i državnih tvorevina na rumunjskom prostoru te procesa njihova postupnog okrupnjavanja.
3. Razumijevanje vjerske povijesti rumunjskih zemalja (kristijanizacije navedenog prostora, stvaranja srednjovjekovne crkvene organizacije, osamostaljenja pravoslavnih crkava u navedenim zemljama i pojave Reformacije u Transilvaniji te uloge i djelovanja manastira kao središta pismenosti i kulture.
4. Proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima rumunjske povijesti do 19. stoljeća
5. Prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija
6. Identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa rumunjske povijesti do 19. stoljeća

predavanja, samostalni zadaci, mentorski rad

Studenti povremeno kao zadaću dobivaju čitanje sekundarne literature te njenu prezentaciju na satu, što se uzima u obzir pri završnoj ocjeni zajedno s redovitošću pohađanja nastave. Završna ocjena donosi se na temelju pojedinačnog sudjelovanja u nastavi (20%) te na temelju ocjene iz pismenog ispita (80%) koji se provodi nakon završetka nastave. Uspjeh na ispitu se javno oglašava, a na kraju ispitnog roka provodi se evaluacija od strane studenata.

1. Peter F. Sugar, Southeastern Europe under Ottoman Rule, 1354-1804, University of Washington Press, Seattle-London 1993, str. 113-167.
2. Jean W. Sedlar, East Central Europe in the Middle Ages 1000-1500, University of Washington Press, Seattle-London 1994, passim (vidjeti index na str. 528-556).
3. Kurt W. Treptow (ur.), A History of Romania, The Center for Romanian Studies, The Romanian Cultural Foundation, Ia°i 1996, str. 51-227.
4. http://vlib.iue.it/hist-romania/ancient.html#Medieval-History
5. http://vlib.iue.it/hist-romania/modern.html#Modern-History

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar