Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Sociologija rizika

Naziv
Sociologija rizika
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
36886
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Sociologija rizika  cilj kolegija: Upoznati studente sa sociološkim i šire postavljeno društveno-humanističkim pristupima u analizi rizika, relevantnom literaturom i rezultatima istraživanja u Republici Hrvatskoj i svijetu. Studenti upoznaju važnost proučavanja društvenih dimenzija „društva rizika“ i ukazivanja na potrebu poduzimanja različitih mjera edukacije i informiranja kako bi se fenomen rizika u društvu približio najširoj javnosti. Osnovni zadatak navedenog kolegija je upoznati studente s najširim i specifičnim aspektima socioloških dimenzija rizika u suvremenom društvu.
Sadržaj

Ishodi učenja
  1. Prepoznati problematiku socioloških dimenzija rizika kao specifičnog problema unutar djelatnosti.
  2. Primijeniti odredbe pravnog okvira kojima se regulira informiranje i educiranje o rizicima – prirodnim i tehničkim
  3. Upoznati se s mrežom institucija koje reguliraju navedene dimenzije
  4. Upoznati se s kompetencijama pojedinaca i institucija
  5. Koristiti mogućnosti institucionalnog okvira i informacijskog sustava suočavanja s rizicima u RH.
  6. Sudjelovati u postupcima donošenja odluka o rizičnom postupanju spram okoliša.
  7. Utvrditi aspekte regulacije rizika u društvu te ciljeve i programe za njihovu provedbu.
  8. Kreirati politiku regulacije rizika, organizacije te druge elemente koji će poboljšati ustrojavanje sustava upravljanja rizicima.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Čaldarović, O. Socijalna teorija i hazardni život. Rizici i suvremeno društvo. Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo i zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta, 1995.
  2. Čaldarović, O., Rogić, I. Kriza energije i društvo Sociološka istraživanja o upotrebi energije. Zagreb : CITRA, 1990.
  3. Čaldarović, O., Rogić, I., Subašić, D. Kako živjeti s tehničkim rizikom. Zagreb : APO?Agencija za posebni otpad, 1997.
Dopunska literatura
  1. Andrews, L., Nelkin, D. Body Bazar The Market for Human Tissue in the Biotechnology Age. New York : Crown Publishers, 2001.
  2. Burningham, K. Using the Language of NIMBY : a Topic for Research, Not an Activity for Researchers. // Local Environment, 5(1)(2000), str. 55?67.
  3. Cutter, S. L. Living With Risk. London : Edward Arnold, 1993.
  4. Čaldarović, O. Energija i društvo : sociološke rasprave o upotrebi energije u društvu. Zagreb : Zavod za istraživanje sigurnosti, 1991.
  5. Čaldarović, O. Socijalne dimenzije strukture ekologijskog rizika. // Sigurnost, 38, 3(1996), str. 203?215
  6. Čaldarović, O. Kriza energije i socijalna teorija. // U susret ekološkom društvu / urednik Ivan Cifrić. Zagreb Sociološko društvo Hrvatske, 1990. Str. 45?69.
  7. Čaldarović, O. Stavovi stanovništva prema nuklearnim elektranama od nepoznavanja prema kritičkoj prosudbi?. // Socijalna ekologija. 3, 1(1994), str. 1?18.
  8. Čaldarović, O. Opasnosti i javnost informiranje i osobne reakcije prema rizičnim situacijama. // Socijalna ekologija. 4, 2?3(1995), str. 191?205.
  9. Fukuyama, F. Kraj čovjeka? Naša poslijeljudska budućnost : posljedice biotehnološke revolucije. Zagreb : Izvori, 2003.
  10. Harris, J. Clones, Genes, and Immortality. Ethics and the Genetic Revolution. Oxford ; New York : Oxford University Press, 1998.
  11. Kolata, G. Clone. The Road to Dolly and the Path ahead. London : Penguin Books, 1997.
  12. Kruszewska, I. Genetički preinačena hrana i usjevi u Hrvatskoj prijetnja ekološkoj poljoprivredi. Izvješće. Amsterdam ANPED; Zagreb : Hrvatski centar ?Znanje za okoliš? : Zelena akcija, 2000.
  13. Kufrin, K. Stavovi o genetičkom inženjerstvu. // Socijalna ekologija. 6, 3(1997), str. 235?251.
  14. Kufrin, K. Odnos prema rizicima gen?tehnologije i povjerenje u autoritete. // Socijalna ekologija. 7, 1?2(1998), str. 1?16.
  15. Kufrin, K. Sociologijska istraživanja odnosa javnosti prema genskoj tehnologiji od deskripcije ka dekonstrukciji?. // Socijalna ekologija. 9, 3(2000), str. 205?218.
  16. McGee, G. The Perfect Baby. A Pragmatic Approach to Genetics. Lanham : Rowman ; Littlefield Publishers, Inc. 1997.
  17. Orešković, S. Novi društveni ugovor : medicinska sociologija i znanosti o životu. Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo i Zavod za sociologiju, 1997.
  18. Perrow, C. Normal Accidents. New Haven : Yale University Press, 1983.
  19. Polšek, D., Pavelić, K. Društveni značaj genske tehnologije. Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 1999.
  20. Rifkin, J. Biotehnološko stoljeće : trgovina genima u osvit vrlog novog svijeta. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk ; Hrvatsko sociološko društvo, 1999.
  21. Silver, L. M. Remaking Eden. How Genetic Engineering and Cloning Will Transform the American Family. New York : Avon Books, 1997.
  22. Smerić, T. Osobni strahovi i percepcija opasnih stanja ? reakcije na hazardne situacije i stanja. // Socijalna ekologija. 2, 1(1993), str. 19?29.
  23. Škanata, D., Čaldarović, O. "O percepciji rizika od različitih sistema za proizvodnju električne energije". Zagreb HND (Hrvatsko nuklearno društvo), 1994. Str.75?91.
  24. Škanata, D. Prezentacija rizika kao osnovni element komuniciranja o rizicima. // Socijalna ekologija. 5, 2(1996), str. 197?213.
  25. Šućur, Z. Komunalni otpad i socijalni konflikti ? analiza jednog slučaja. // Socijalna ekologija, 1, 4(1992), str. 555?571.
  26. Walker Ch. et al. Too Hot to Handle? New Haven ; London : Yale University Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar