Objašnjenje nastanka i razvoja društvenog sloja seljaštva u srednjem vijeku, komparativno na hrvatskom i europskim primjerima. Uočavanje zajedničkih obilježja, ali i različitosti hrvatskog i europskog seljaštva. Određivanje vremena i uvjeta za nastanak seljaštva kao relativno homogenog društvenog sloja.

1. Postanak i razvoj sloja srednjovjekovnog seljaštva. Drugotnost srednjovjekovnog sela. Temelji srednjovjekovnog seljaštva.
2. Promjene na selu u razvijenom srednjem vijeku. Priroda i okoliš, krčenje i naseljavanje. Vrste novih naselja, područja novih naseljavanja, vrhunac kolonizacije, kriza u 14. st. Kolonizacija sela u istočnoj i srednjoj Europi.
3. Promjene na selu od 11.-14. st. Seljačke kuće i imanje. Selo u obliku jezgre kao glavni tip sela razvijenog srednjeg vijeka. Uvođenje tropoljnog sustava. Kontinuiteti i diskontinuiteti naseljavanja pojedinih sela.
4. Njemačka tzv. "duga kuća". Seoske farme. Razvoj unutrašnjosti kuća, ogrjevna tijela, sobe, odvod dima. Namještaj seoskih kuća. Seljačka odjeća, prehrana i rad 1000-1400.
5. Prehrana seljaštva. Porast uporabe povrća i žitarica. Peći za kruh. Medovina, vino i pivo. Pogoršanje prehrane krajem srednjeg vijeka. Pojave gladi. Poljoprivredna oruđa, uporaba zemlje i razvoj poljoprivrede.
6. Seljački rad i gospodarstvo u srednjem vijeku. Obiteljsko gospodarstvo. Uzgoj žitarica, vrtovi i vrtlarstvo. Stočarstvo i konzumacija mesa. Oblici uporabe zemlje. Siromaštvo kao općenita pojava na selu u srednjem vijeku.
7. Socijalni modeli na selu 1000-1400. godine. Susjedstvo, seoska udruženja i seoske zajednice. Regionalne razlike u oblicima susjedskih odnosa. Pisani propisi i običaji na selu. Seoska obitelj i srodnički odnosi. Obiteljske strukture.
8. Seoska obitelj u društvenom obliku "pune kuće". Uloga glave porodice. Brak na selu u srednjem vijeku. Uloga običajnog prava, pisanih zakona i crkvenih propisa u životu sela. Uloga žena u seoskim domaćinstvima i obiteljskom životu.
9. Društveno raslojavanje seljačkoga stanovništva. Razlozi diferencijacije na selu. Stvaranje relativno jednoobraznog seljačkog staleža. Gospodarsko raslojavanje na selu. Odnosi na vlastelinstvu i pravo u razvijenom srednjem vijeku. Oblici ovisnosti seljaštva na vlastelinstvu.
10. Seljačka sloboda i neovisne seljačke zajednice. Seljačke pobune i otpor u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Seljaci i poljoprivredna kriza kasnog srednjeg vijeka. Glad i kuga u 14. st. Pad cijene žita. Različite krizne strategije zemljišnih vlasnika na istoku i zapadu Europe krajem srednjeg vijeka, počeci procesa refeudalizacije.
11. Susret starosjedilačkog i slavenskog seoskog elementa u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Hrvatsko slobodno seljašrvo. Hrvatska ranosrednjovjekovna seoska općina-stvaranje i proces raspada. Stvaranje vlastelinstava. Počeci vezivanja dijela seljaka za zemlju i njegovi oblici.
12. Hrvatska seoska društva u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Zemljoradnja na dalmatinskom selu do 15. stoljeća. Kmetstvo i težaštvo, sličnosti i razlike. Slavonska vlastelinstva za Arpadovića. Kolonizacija slavonskog sela.
13. Gospodarska struktura na zemljoposjedima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Slavonska vlastelinstva za Anžuvinaca. Težaština, tlaka, kmetska podavanja.
14. Agrarni odnosi u kasnom srednjem vijeku u Hrvatskoj i Slavoniji. Promjene u vrstama, oblicima i iznosima feudalnih renti. Počeci specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Položaj seljaštva u hrvatskim zemljama na isteku srednjeg vijeka.
15. Osmanska opasnost i migracije seljaštva. Urbari, popisi poreznih davanja i dr. Komparativni uvid u stanje seljaštva u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji na isteku srednjeg vijeka. Završna rekapitulacija kolegija, zaključci i ocjene o povijesti srednjovjekovnog seljaštva u Europi i Hrvatskoj, u komparativnoj perspektivi.

1. Omogućavanje primjene stečenog znanja na analizu daljnjeg povijesnog razvoja europskog i hrvatskog seljaštva.
2. Viši stupanj osposobljenosti za razumijevanje ostalih sastavnica razvoja europskih i hrvatskih društava tijekom srednjeg i ranog novog vijeka.
3. Uočavanje i razumijevanje prežitaka srednjovjekovnog seljačkog načina života i sustava vrijednosti u našoj suvremenosti.

Frontalno predavanje, rad u grupama, izlaganje seminarskog rada, diskusija.

Završna ocjena donosit će se na temelju pojedinačnoga sudjelovanja u nastavi (izrada kratke bibliografije na zadanu temu 10%, aktivnost na nastavi 20%, kratko izlaganje 20%) te na temelju ocjene iz testa znanja (50%) koji će se provesti po završetku nastave.

1. András Kubinyi, "Bäuerlicher Alltag im spätmittelalterlichen Ungarn" u: König und Volk im spätmittelalterlichen Ungarn, Verlag Tibor Schäfer, Herne 1999, str. 265-289.
2. Georges Duby, Tri reda ili imaginarij feudalizma, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2007.
3. Internet Medieval Sourcebook na web-stranici www.fordham.edu/halsall/sbook1j.html#Rural%20Life

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 2. semestar

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul ranonovovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 2., 4. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar
4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 8., 10. semestar