Stjecanje temeljnih nastavničkih kompetencija vezanih uz učenje i poučavane povijesti.

1. Uvodne informacije
2. Didaktika povijesti i metodika nastave povijesti
3. Nastava povijesti u školskom sustavu Republike Hrvatske
4. Programi povijesti: svrha, ciljevi, teme
5. Učenje, razvoj i nastava povijesti (1)
6. Učenje, razvoj i nastava povijesti (2)
7. Pripremanje nastavnog sata povijesti
8. Revidirana Bloomova taksonomija i ishodi učenja povijesti (1)
9. Revidirana Bloomova taksonomija i ishodi učenja povijesti (2)
10. Oblici i metode rada u nastavi povijesti
11. Kolokvij
12. Izvori i sredstva za učenje povijesti. Udžbenik povijesti
13. Vrednovanje i ocjenjivanje učeničkog rada u nastavi povijesti (1)
14. Vrednovanje i ocjenjivanje učeničkog rada u nastavi povijesti (2)
15. Okolina za učenje povijesti

1. Analizirati mjesto i ulogu nastave povijesti u obrazovanju u različitim razdobljima i kontekstima.
2. Analizirati svrhu i ciljeve nastave povijesti u različitim razdobljima i kontekstima.
3. Analizirati temeljne koncepte i ideje o učenju i poučavanju u kontekstu nastave povijesti.
4. Analizirati sadržaje nastave povijesti u kontekstu dostignuća suvremene historiografije (sadržaji, teorije, metode).
5. Objasniti ulogu različitih medija koji čine suvremeno opremljenu učionicu povijesti, uključujući i informacijsko-komunikacijsku tehnologiju.
6. Izraditi pripremu za nastavni sat sa svim sastavnim dijelovima, primjenjujući znanja stečena tijekom nastave.
7. Oblikovati različite strategije za praćenje, provjeravanje i vrednovanje učeničkih postignuća u nastavi povijesti, primjenjujući znanja stečena tijekom nastave.
8. Objasniti različite prioritete učenika s posebnim potrebama u nastavi povijesti.
9. Demonstrirati profesionalnu predanost nastavničkom pozivu u radu s učenicima i nastavnicima.

Nastava na ovom kolegiju odvija se kroz predavanja i seminare i tijesno je povezana s nastavnom praksom iz povijesti. Predavanja omogućuju stjecanje osnovnih znanja o učenju i poučavanju povijesti. Na seminarima studenti participiraju u nizu aktivnosti koje pridonose razvijanju nastavničkih kompetencija. Studenti/studentice pripremaju se za nastavu čitanjem kraćih tekstova vezanih uz teme koje se obrađuju na predavanjima i seminarima, a u nastavi sudjeluju prezentacijom svojih radova, sudjelovanjem u raspravama i pripremanjem kraćih izlaganja i prezentacija. Metode poučavanja su interaktivne, a od studenata se očekuje stalna participacija, kako u raspravama tako u aktivnostima kroz koje se odvija učenje. Studenti razvijaju svoje kompetencje i izradom obveznih radova (vidi ocjenjivanje) u kojima su integrirana teorijska znanja i iskustva s nastavne prakse.

Ocjena je brojčana, a primjenjue se kontinuirano ocjenjivanje.Sustavno se prati i vrednuje pohađanje nastave i studentska aktivnost na nastavi, obvezni studentski radovi te kolokvij. Dio ocjene čine i hospitacijski zapisnici koje studenti izrađuju u okviru nastavne prakse iz povijesti. Svoje radove tijekom semestra studenti prikupljaju u osobnu mapu (portfolij) koju su dužni predočiti na kraju semestra. Tijekom semestra studenti/studentice prikupljaju bodove na temelju kojih se formira konačna ocjena. Mogu prikupiti maksimalno 100 bodova. Konačna ocjena zaključuje se prema broju prikupljenih bodova i upisuje u indeks nakon završnog razgovora. Za uspješno okončanje nastave potrebno je prikupiti minimalno 61 bod. Prikupljenih 61-70 bodova donosi ocjenu dovoljan (2), 71-80 bodova ocjenu dobar (3), 81-90 bodova ocjenu vrlo dobar (4) i 91-100 bodova ocjenu odličan (5). Ako student/studentica prikupi 55 bodova, može prikupiti minimalan broj bodova potrebnih za uspješan završetak semestra pisanjem dodatnog rada. Studenti/studentice koji prikupe manje od 55 bodova nisu uspješno završili nastavu i ne mogu dobiti potpis. Raspored bodova u I. semestru: 1. Pisani ispit(i): 20 bodova Pisani ispit piše se nakon otprilike 60-70% obrađenih tema. Broj bodova koji studenti/studentice mogu dobiti na ispitu proporcionalan je postotku riješenosti testa, s tim da treba prijeći određeni bodovni prag (30 %). Ako student/ica nije zadovoljio/la na prvom kolokviju ili nije zadovoljan/na rezultatima, može ponoviti ispit na kraju semestra, no tada je ispitom obuhvaćeno cjelokupno gradivo. 2. Obvezni radovi: 40 bodova Priprema za nastavni sat (20 bodova) Izrada testa za provjeravanje učeničkog znanja (20 bodova) 3. Studentska mapa (portfolio): 10 bodova Predočava se na završnom razgovoru prilikom upisivanja ocjene i sadrži sve radove koje će studenti izraditi tijekom semestra. 4. Hospitacijski zapisnik: 20 bodova 5. Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi: 10 bodova

1. V. Poljak, Didaktika, Zagreb, 1990. (ili neko drugo izdanje).
2. M. Marinović, Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja, Zagreb, 2014. http://www.azoo.hr/images/izdanja/nastava_povijesti/Nastava_povijesti.pdf
3. M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. ili Kako poučavati – kako učiti istoriju, Beograd, 1983.
4. R.J. Marzano, D.J. Pickering, J.E. Pollock, Nastavne strategije, Zagreb, 2006.
5. W. Mattes, Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Zagreb, 2007.
6. H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu: zbirka praktičnih primjera, Zagreb, 2001.
7. E. Jensen, Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb, 2003.

1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1. semestar