Da studenti mogu objasniti temeljnu logiku statističkog pristupa u psihologijskim istraživanjima; izabrati i upotrijebiti adekvatne statističke postupke u procesu statističke obrade rezultata iz domene deskriptivne statistike te da mogu izabrati adekvatan statistički postupak pri testiranju nul-hipoteze u slučajevima s dva uzroka i odgovarajuće interpretirati dobivene rezultate. Cilj je da mogu razlikovati uvjete odabira adekvatnih statističkih postupaka s obzirom na vrstu podataka.

1. Korištenje statistike u psihologijskim znanstvenim istraživanjima i u praktičnom radu.
2. Usporedba i odnosi tzv. kliničkog i tzv. statističkog pristupa u psihologiji.
3. Struktura rezultata psihologijskog opažanja i/ili mjerenja i model normalne distribucije.
4. Smisao i značenje središnjih vrijednosti.
5. Aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost.
6. Raspršenje rezultata: standardna devijacija, poluinterkvartilno raspršenje, indeks srednjeg raspršenja, totalni raspon, indeks relativnog raspršenja.
7. Pravila tabličnog i grafičkog prikazivanja rezultata.
8. Skala z-vrijednosti i skala decila (centila).
9. Upotreba tablica normalne distribucije.
10. Uzorak i populacija. Procjena parametara.
11. Nul-hipoteza i njeno testiranje.
12. Testiranje statistički značajne razlike među aritmetičkim sredinama i proporcijama (t-test).
13. Provjera oblika distribucije i razlika medu distribucijama (hi-kvadrat test).

1. Opisati karakteristike statističkog pristupa u psihologiji ali i u znanosti.
2. Odabrati i izračunati adekvatnu mjeru prave vrijednosti mjerenja iz skupa podataka.
3. Objasniti izvor varijabiliteta u podacima i izračunati primjerene mjere varijabiliteta.
4. Izražavati rezultate mjerenja na baždarnoj skali decila i skali z-vrijednosti.
5. Nacrtati grafičke prikaze primjerene pojedinim koracima statističke analize.
6. Objasniti logiku testiranja nul-hipoteze.
7. Primijeniti t-test pri testiranju statističke značajnosti razlika.
8. Izabrati adekvatan postupak hi-kvadrat testa pri testiranju razlika među distribucijama rezultata, i interpretirati dobivene rezultate.

Predavanje i vježbe.

Tijekom semestra održat će se dva kolokvija čiji će rezultati činiti sastavni dio ocjene. Na kraju semestra provodi se provjera znanja pismenim ispitom, a po potrebi i usmenim ispitom. U ukupnoj ocjeni kolokviji imaju udio od 60%, a pismeni ispit 40%.

1. Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall, Inc.
2. Howell, D.C. (2010). Statistical Methods for Psychology. Belmont,CA:Wadsworth, Cengage Learning.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar