Cilj je da studenti mogu: objasniti svrhu računa povezanosti među varijablama u psihologijskim istraživanjima te svrhu postojanja velikog broja koeficijenata korelacije; da mogu objasniti logiku analize varijance te prepoznati uvjete primjene adekvatnog modela analize varijance, te samostalno provesti postupak i adekvatno interpretirati dobivene rezultate; da mogu objasniti svrhu postojanja neparametrijskih statističkih postupaka, da ih mogu adekvatno primijeniti u statističkoj analizi te odgovarajuće interpretirati dobivene rezultate.

1. Smisao računa povezanosti.
2. Koeficijenti korelacije: Pearsonov r; Spearmanov rho; Fi-koeficijent; serijalna korelacija; koeficijenti korelacije koji se temelje na računu hi-kvadrat testa; koeficijent zakrivljene korelacije (eta).
3. Upotreba koeficijenta korelacije: koeficijent determinacije; predviđanje rezultata na temelju korelacije i standardna pogreška prognoze.
4. Parcijalna korelacija.
5. Multipla korelacija.
6. Jednostavna analiza varijance.
7. Višesmjerna analiza varijance.
8. Veličina učinka i snaga statističkog testa.
9. Neparametrijski statistički testovi pri testiranju statističke značajnosti razlike.

1. Primijeniti račun povezanosti u predviđanju rezultate u jednoj varijabli na temelju poznavanja rezultata u drugoj varijabli.
2. Objasniti logiku računa analize varijance pri testiranju nul-hipoteze i identificirati uvjete za primjenu pojedinog modela analize varijance.
3. Izračunati te adekvatno interpretirati rezultate dobivene analizom varijance.
4. Argumentirati uvjete primjene parametrijskih i neparametrijskih postupaka, te ih međusobno usporediti
5. Analizirati prikupljene podatke većinom postupaka iz porodice neparametrijske statistike te interpretirati dobivene ishode.
6. Objasniti logiku računa povezanosti među varijablama te navesti razloge postojanja velikog broja različitih koeficijenata korelacije.
7. Izabrati opciju i izračunati primjereni koeficijent korelacije te adekvatno interpretirati dobivene ishode različitih statističkih postupaka računa povezanosti.

Predavanje i auditorne vježbe.

Tijekom semestra održat će se dva kolokvija čiji će rezultati činiti sastavni dio ocjene. Na kraju semestra provodi se provjera znanja pismenim ispitom, a po potrebi i usmenim ispitom. U ukupnoj ocjeni kolokviji imaju udio od 60%, a pismeni ispit 40%.

1. Aron, A. & Aron, E.N. (2002). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall, Inc.
2. Howell, D.C. (2010). Statistical Methods for Psychology. Belmont,CA:Wadsworth, Cengage Learning.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar