teorijski uvid u odnos sistematskog i diferencijalnog konstituiranja pedagogije kao znanosti uvod u temeljne postavke postmodernog mišljenja uvid u povijesnost pedagogijskog znanja postavljanje temeljnog pitanja o mogućnosti diferencijalne/postmoderne pedagogije

1. Ideja "pedagogija diferencije" i fragmentiranje ideje znanosti.
2. Pitanje općeg i istinitosti. Veza ideje općeg i sistematske pedagogije.
3. Klasična filozofija povijesti. Hegel. Povijest kao napredak. Ideja prosvjetiteljstva.
4. Kultura, društvo, politika kao ideje moderne. Dijalektika prosvjetiteljstva.
5. Nihilistički impuls kao prva pukotina u moderni. Nietzsche. Apolonski i Dionizijski element čovjeka i kulture.
6. Postmoderna reakcija na modernu. Odnos postmoderne prema moderni. Povijesno-kulturni uvod.
7. Teorijski izvori postmoderne 1: L. Wittgenstein. Pitanje jezičnih igara kao novi način ophođenja sa čovjekom i svijetom.
8. Teorijski izvori postmoderne 2: J.F. Lyotard. Pitanje legitimacije znanstvenog znanja, delegitimnosti znanstvenog znanja i novog performativnog legitimiranja znanstvenog znanja.
9. M. Foucault, "Arheologija znanja", ideja diskursa.
10. Baurdillard: stvarnost kao simulacija. Zatvaranje bivstvenog prostora prema ideji pedagoškog subjekta. Kritička impotencija postmodernog mišljenja.
11. Postmoderna kao logika kasnog kapitalizma. F. Jameson. Postmoderna kao ideologija.
12. Razmatranje manifestacija postmoderne na primjerima kulture i popularne kulture. Oprimjeravanje. Atomizacija svijeta.
13. Rekapitulacija kolegija i eksplicirano pitanje o mogućnosti postmoderne pedagogije temeljem fundamentalnog pitanja o svrsi odgoja i obrazovanja, te pitanja o samim idejama odgoja i obrazovanja.
14. Rasprava i pitanja.
15. Rasprava i pitanja.

1. odrediti posebnosti pedagogije kao znanosti, opisati sustav pedagogijskih disciplina i staviti pedagogiju u odnos sa srodnim znanostima
2. analizirati pedagogijske teorijske diskurse i ustanoviti sličnosti i razlike među njima
3. demonstrirati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za nastavak studija na diplomskoj razini
4. Opisati i razumjeti temeljne spoznaje koje konstituiraju ideju postmodernog znanja
5. Razlikovati diferencijalni pristup odgoju i obrazovanju od sistematskog pristupa odgoju i obrazovanju
6. Odrediti odnos postmoderne prema moderni, naročito u pogledu karaktera znanja
7. Analizirati, a potom jezično formulirati utjecaj postmoderne ideje znanja na suvremene forme kulture, društva i politike
8. Teorijski otkriti, objasniti, a potom povezati pojam "nihilizma" (temeljen na F. Nietzscheu) sa postmodernim pojavama u znanju i formama društvenosti i kulture
9. Upoznati temeljne teorijsko-filozofijske izvore postmoderne na temelju promišljanja J. Baudrillarda, F. Jamesona, M. Foucaulta, J. Habermasa, J.-F. Lyotarda
10. Kritički prosuđivati ideju performativnog legitimiranja znanstvenog znanja iz pedagogijske perspektive, s obzirom na pojmove poput 'obrazovanje', 'kompetencije', 'vještine', 'ishodi učenja'

Izlaganje, Dijalog, Analitičko čitanje tekstova

individualno praćenje, seminarski rad, kvaliteta sudjelovanja u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

1. Baudrillard, J. (2013), Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb
2. Foucault, M. (1998), Arheologija znanja, Plato, Beograd: Novi Sad
3. Kant, I.; Schelling J.W.F.; Nietzsche F. (1991), Ideja univerziteta, Globus, Zagreb
4. Nietzsche, F. (1983), Rođenje tragedije iz duha muzike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar