U širem smislu, usvajanje poetičkih i stilskih specifičnosti književnosti nastale u razdoblju moderne (1890-1918.) U užem smislu, proučavanje koncepata sublimnog (Pseudo Longin, Kant, Lyotard i dr.) i zazornog (Freud, Lacan, Derrida) koji se, doneseni i razvijeni u književnim svjetovima hrvatskih modernista, međusobno presijecaju otvarajući polje estetike etičkim i političkim pitanjima. Proučavanje književnosti moderne, njezinih stilskih, estetičkih, filozofskih, kulturoloških i drugih posebnosti od presudne je važnosti za razumijevanje najvećeg dijela korpusa novije hrvatske književnosti.

1. Rađanje modernog subjekta; terminološka rasprava (modernitet modernizacija, moderno) Pregled razvoja pojma modernizam od antike do početka 20. stoljeća u suodnosu sa srodnim pojmovima dekadencije, avangarde i antimodernizma. Problematizacija uspostave modernog subjekta iz estetičke, društveno-političke i etičke perspektive.
2. Književnost i kultura modernizma, škole i pravci, hrvatski modernizam Pregled najvažnijih društvenih znanosti, kulture, ekonomije i filozofije 19. stoljeća povezanih s tekstualnim praksama modernizma. Opis stilskih i poetičkih značajki modernizma u odnosu prema romantizmu i realizmu. Osobitosti hrvatskoga modernizma.
3. Sublimno Pregled pojma sublimno od Pseudo Longina preko Burkea i Kanta do Lyotarda i Žižeka. Estetičke, spoznajne, etičke i političke implikacije problema povezane s idejom moderniteta.
4. Zazorno Interpretacija Freudova eseja Zazorno (Unheimliche). Zazorno u drugih mislilaca. Kratka teorijska povijest zazornog. Estetičke, spoznajne, etičke i političke implikacije problema povezane s idejom moderniteta.
5. Matoš Novele: Camao, Cvijet sa raskršća, Balkon. Flaneur: modernistički junak zaglavljen između uzvišenog i odvratnog; Moć savjesti, Igličasto čeljade. Čudovišno i nesvjesno – s one strane modernističkog racionalizma.
6. Matoš Pjesme: Utjeha kose, Srodnost, Čuvida, Dva Kentaura, Jesenje veče, Maćuhica, Tajanstvena ruža, Živa smrt, Labud, Mistični sonet, Pjesnik, Familijarna maska, Notturno. Modernistički subjekt na granici svjetova. Figuracija kao autolegitimacija. Umjetnost kao spas.
7. Leskovar Novele: Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće. Neuspjela socijalizacija i/ili uspjela dekadencija. Schopenhauerizacija teorije rase, okoline i trenutka H. Tainea.
8. Kolokvij Provjera teorijskog znanja iz prvog dijela kolegija i interpretacija teksta.
9. Šimunović/Ivan Kozarac Novele: Duga, Alkar. Roman: Đuka Begivić. Etnosimbolizam kao mitopoetička obnova iskona. Modernistički subjekt i užas neuspjele edipacije.
10. Vidrić Pjesme: Pjesme. Sintaksa univerzalne ljepote: umjetni bezvremeni svjetovi. Secesionizam i berksonizam: artificijelna trenutnost kao oblik autentičnog života.
11. Begović Pjesme: Knjiga Boccadoro. Treba li Muza tijelo? Destrukcija romantičarskog autora-genija i rađanje modernističkog autora-skriptora; Drama: Pustolov pred vratima. Modernistički subjekt zaglavljen između dvije smrti. Nestvarno – stvarnije od stvarnosti.
12. Galović / Nehajev Novele: Začarano ogledalo, Ispovijed / Veliki grad, Godiva. Stroj nesvjesnog i grad kao nesvjesni stroj. Dva vida psihičke destabilizacije modernističkoga junaka.
13. Kamov Roman: Isušena kaljuža. Tjeleseno raspadanje modernističkoga subjekta: naličje umjetničke sublimacije. Srozavanje svih vrijednosti kao vid univerzalne vrijednosti.
14. Nazor Novele: Veli Jože, Albus kralj. Pjesme: Slavenske legende. Eugenika, ekonomija, mitologija. Modernizam i ideja (estetski) čiste egzistencije. Bijeg u arhetipsku prošlost: utopija bezvremene sadašnjosti.
15. Krleža Drame: Michelangelo Buonarroti, Legenda. Kristofor Kolumbo; Esej: Zaratrustra i mladić. Nietzsche i modernizam: smrt Boga, koncept Übermenschena, perspektivizam, prevrednovanje vrijednosti, vječno vračanje istog. Teorija Genija: potraga za Smislom.

1. Usvajanje koncepata sublimnog i zazornog u široj povijesnoj perspektivi
2. Razumijevanje misaonih tradicija koje koncepte sublimnog i zazornog uvode na scenu i koriste kao argumentacijski okvir
3. Usvajanje znanja o književnosti u razdoblju moderne
4. Razumijevanje odnosa kulture 19. stoljeća i modernističke umjetnosti
5. Razumijevanje političkog potencijala modernističke književnosti

Predavanje, rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja

Studenti su dužni sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje njihova aktivnost tijekom zajedničkoga rada u seminaru. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Konačna ocjena donosi se na osnovi ocjene rada u seminaru, kolokvija i usmenog dijela ispita.

1. Matei Calinescu: Lica moderniteta, avangarda, dekadencija, kič,
2. Nikola Batušić, Zoran Kravar, Viktor Žmegač: Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne
3. Damir Barbarić: Lišenost i zamuknuće, O filozofijskim osnovama bečkog fin de sièclea
4. Darko Gašparović: Kamov, apsurd, anarhija, groteska
5. Dubravka Dentoni Dujmić: Dinko Šimunović

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 2. semestar
   • smjer Književni, 2. semestar
   • smjer Nastavnički, 2. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar