Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih i često međusobno inkompatibilnih teorijskih pristupa i paradigmi, u sklopu predmeta Suvremena historiografija – teorije i metode pružit će se sustavan pregled najutjecajnijih i najproduktivnijih historiografskih pravaca druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Cilj predmeta je upoznavanje s glavnim teorijskim postulatima, metodološkim načelima i istraživačkim orijentacijama raznorodnih područja, polja i pravaca suvremene historijske znanosti.

1. Uvod: suvremena historijska znanost - izazovi, dosezi, perspektive
2. Škola Anala
3. Marksistička historiografija
4. Politička historija
5. Ekonomska historija
6. Socijalna historija
7. Intelektualna historija
8. Kulturna historija
9. Psihohistorija i historijska antropologija
10. Oralna historija
11. Komparativna historija
12. Ekohistorija
13. Historija žena i rodna historija
14. Poststrukturalistističke i postmodernističke paradigme
15. Postkolonijalni i subalterni pristupi

1. Usvajanje kategorijalnog aparata, sustavna komparativna analiza i interpretacija te kritička evaluacija pojedinih historijskih subdisciplina
2. Razumijevanje temeljnih epistemoloških pretpostavki, problema i kontroverzi suvremene historiografije

Metoda podučavanja su predavanja koja su popraćena power – point prezentacijama dostupnima na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Jednopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati dva problemska eseja (maksimalnog opsega 5 kartica) u kojemu će kritički analizirati jednu historiološku studiju i jedno reprezentativno historiografsko djelo. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 40% . Studenti su dužni predati esej na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit.

1. Baberowski, Jörg. Der Sinn der Geschichte. Geschichtstheorien von Hegel bis Foucault. München, 2005.
2. Berger, Stefan- Feldner, Heiko- Passmore, Kevin (ur). Writing History. Theory & Practice. London, 2003.
3. Blažević, Zrinka. Prevođenje povijesti. Zagreb, 2014.
4. Biti, Vladimir. Strano tijelo pri/povijesti. Zagreb, 2000.
5. Bloch, Marc, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb, 2008.
6. Braudel, Fernand, On History, Chicago, 1982.
7. Brown, Callum G. Postmodernism for Historians. London, 2005.
8. Burke, Peter (ur.). New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania, 2001.
9. Carr, E. H, Što je povijest? Zagreb, 2004.
10. Cornelißen, Christoph (ur). Geschichtswissenschaften. Eine Einführung. Frankfurt am Main, 2000.
11. Fogel, Robert William – Elton, G. R, Kojim putem do prošlosti? Zagreb, 2002.
12. Fulbrook, Mary. Historical Theory. London & New York, 2002.
13. Green, Anna – Troup, Kathleen (ur.). The Houses of History. Manchester, 1999
14. Hunt, Lynn. Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.
15. Jenkins, Keith (ur.). The Post-Modern History Reader. London & New York, 1997.
16. Jenkins, Keith. Promišljanje historije. Zagreb, 2008.
17. Jordan, Stefan. Theorien und Methoden der Geschichtswissenschaft. Paderborn, 2009
18. Munslow, Alun, Deconstructing History, New York, 2001.
19. Kolmer, Lothar. Geschichtstheorien. Paderborn, 2008.
20. Wilson, Norman J. History in Crisis? Recent Directions in Historiography. New Jersey, 2005.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar