Suvremena sociologija i urbano društvo- teorijski pristupi

Naziv
Suvremena sociologija i urbano društvo- teorijski pristupi
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118212
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti upoznaju najnovije oblike urbanizacijskih i hiperurbanizacijskih procesa te različite pristupe njihovog istraživanja s kratkim povijesnim osvrtom na razvoj sociologije grada. Razlikujući prvenstveno američke i europske pristupe i autore analiziraju se novi koncepti, načini istraživanja te najvažniji naglasci koje pojedini autori daju istraživanju megagradova, mreža gradova, urbanih regija i metropolitanskih područja. Objašnjavaju se, propituju i osvjetljavaju najveći problemi s kojima se suočava urbano društvo 21. stoljeća poput urbane fragmentacije, segregacije i isključenosti.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje o urbanoj sociologiji danas: teme kojima se bavi suvremena urbana sociologija i sociologija prostora, o sociološkim i srodnim aspektima analize prostora, izlaganje osnovnih pojmova; upoznavanje studenata s rasporedom seminarskih obveza, literaturom i drugim aspektima.
  2. Urbanizacija na prijelazu 20. u 21. stoljeće: usporedba sličnosti i različitosti procesa urbanizacije u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji – pregled suvremene situacije.
  3. Procesi urbanizacije, suburbanizacije i nastanka metropolitanskih područja: tumačenje procesa suburbanizacije i nastanaka regija međupovezanih centara, metropolitanskih područja.
  4. Različita iskustva: Europa i SAD (od Čikaške škole urbane sociologije do tzv. „Los Angeles škole“): definicije grada, osnovni socio-ekološki procesi; Los Angeles kao paradigma postmetropolisa, europski grad kao koncept; urbana kohezija.
  5. E. Soja i koncept postmetropolisa: „Los Angeles škola“, M. Castells i umreženost društva; „prostori tokova“ i „prostori mjesta“, kompleks prostor-vrijeme (A. Giddens); „aprostornost“, de-teritorijalizacija, lokalno-globalno.
  6. S. Sassen i globalni grad: gradovi i države; globalni grad i proces globalizacije.
  7. Suvremeni urbani prostori i mobilnost – J. Urry: mobilnost i suvremeno društvo; prostorna organizacija mobilnosti.
  8. M. Castells – grad u umreženom društvu: informatičko društvo, informacijski grad, umreženo društvo.
  9. Simbolički urbani prostori i urbana identifikacija; mjesta, nemjesta, instrumentalni i upotrebni prostori: proizvodnja stvarnog i simboličkog prostora; „obični“ i rezidencijalni prostori; ceremonijalni prostori; novo i staro Augé i koncept mjesta i „nemjesta“, grad kao javni i upotrebni prostor te kao instrumentalni prostor; odlike javnih prostora; planiranje i javni prostori.
  10. Različite konceptualizacije prostora i pristupi proučavanju prostora: prirodni prostori, kulturni prostori, krajobraz – prirodni i kulturni; razumijevanje prostora kao resursa; prazni i „puni“ prostori; „proizvodnja prostora“ –Lefebvre; realni i virtualni prostori; prostori tokova i prostori mjesta.
  11. Prostorno planiranje, novije tipologije gradova i prostora te prostorne dimenzije urbanog društva – fizička, politička i socijalna ograničenja: prostorno planiranje i ograničenja; kako i zašto planirati; planiranje kao sredstvo regulacije urbanog rasta; transformacije suvremenog urbanog planiranja – od determinističkog modela, do neoliberalnog modela, od dugoročnog, generalnog do „projektnog” urbanog planiranja.
  12. Javni prostori, socijalna pravda i društvena (ne)jednakost, „ženski i muški“ prostori: planiranje grada i rodna ravnopravnost, dostupnost javnog prostora i grada u njegovoj ukupnosti različitih sadržaja starim ljudima, djeci, invalidima i ostalima
  13. Urbano siromaštvo, kriminal, rasizam i sl.: socijalna pravda i upravljanje gradom, nejednaki razvoj, nadziranje urbanog prostora i zaštita građana
  14. Održivi gradovi i ideja „grada po mjeri čovjeka“: kvaliteta okoliša, priroda u gradu, održivi razvoj i utopijske vizije gradova (arihitektonske, urbanističke utopije itd.).
  15. Završno predavanje i evaluacija kolegija

Ishodi učenja
  1. Prepoznati, izdvojiti i usporediti različite urbanizacijske forme te dati primjer različitih urbanizacijskih procesa i njihovih društvenih posljedica.
  2. Razlikovati američke i europske koncepte u okviru urbane sociologije te navesti njihove značajke.
  3. Raspraviti i zaključiti o problemima suvremenog urbanog društva, dati primjer te objasniti širi društveni kontekst navedenog primjera i zaključiti o budućem razvoju.
  4. Napisati esej o određenom urbanom procesu ili pojavi.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Čaldarović, O. (2011). Urbano društvo na početku 21. stoljeća. Zagreb: Jesenski&Turk.
  2. Čaldarović, O., J. Šarinić, (2008). "Suvremena komunikacijska tehnologija i urbana sredina-prostor, mjesta, vrijeme". Socijalna ekologija, XVII(4):331-343.
  3. Čaldarović, O., Šarinić, J., (2008). "First signs of gentrification? Urban regeneration in the transitional society: The Case of Croatia". Sociologija i prostor. (181-182) 3-4: 369-383.
  4. Čaldarović, O. (2007). "Javni i privatni interes u urbanoj obnovi", Oris, IX(43):74-79.
  5. Čaldarović, O. "Još jednom o 'urbanoj obnovi' - o pojmovima i procesima obnove urbanog naslijeđa" (2010). Kvartal VII (1-2): 70-76.
Dopunska literatura
  1. Čaldarović, O. (2012). Čikaška škola urbane sociologije: utemeljenje profesionalne sociologije. Zagreb: Jesenski i Turk.
  2. Mumford, L. (1986). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed (pogl. I-III; XVI-XVIII).
  3. Supek, R. (1987). Grad po mjeri čovjeka. Zagreb: Naprijed.
  4. Soja, Ed. (1989). Postmodern Geographies. The Reassertion of Space in Critical Social Theory. London-New York: Verso.
  5. Castells, M. (1989). The Informational City. Oxford: Blackwell Publishing.
  6. Augé, M. (2001). Nemjesta. Karlovac: Biblioteka Psefizma.
  7. Soja, Ed. (2010). Seeking Spatial Justice. Minneapolis: University of Minnestota Press.
  8. Marcuse, P. et al. (2009). Searching for the Just City: Debates in urban theory and practice. New York: Routledge.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij