Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Suvremeni mađarski jezik IV. - sintaksa

Naziv
Suvremeni mađarski jezik IV. - sintaksa
Organizacijska jedinica
Katedra za hungarologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
52204
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Stjecanje znanja i sposobnosti njegove primjene o sadržajima koji su naznačeni u sadržaju kolegija.
Sadržaj
  1. Glagol biti u kao pomoćni i punoznačni glagol u predikatu, razvrstavanje glagolskog i imensko-glagolskog predikata
  2. Modalni glagoli i modalni pridjevi u predikatu. Morfološka promjena infinitiva u predikatskom skupu.
  3. Subjekatska uloga i vrste riječi. Morfološka varijabilnost subjekta
  4. Strukturne mogućnosti subjekta (jednostavni, složeni i konstrukcijski subj.). Vrste subjekta (određeni, neodređeni i opći subjekt, te besubjektne rečenice i tapadásos alany)
  5. Objekt – razne vrste riječi u objekatskoj funkciji. Morfološka slika objekta – objekt bez akuzativnog sufiksa.
  6. Vrste i konstrukcijske mogućnosti objekta. Objekt u vrijednosti priložne oznake. Položaj objekta u prostim rečenicama neutralnog logičkog naglaska.
  7. Atribut i atributske skupine. Vrste atributa u odnosu na vrste riječi.
  8. Apozicijski atribut i posvojni atribut, s posebnim osvrtom na red riječi
  9. Morfosintaktičke posebnosti višečlanih atributskih konstrukcija, sposebnim osvrtom na red riječi.

Ishodi učenja
  1. Moći prepoznati i konstruirati raznličite tipove predikatskih izraza.
  2. Moći prepoznati i konstruirati raznličite tipove subjektatskih izraza.
  3. Moći analizirati prema ustaljenim strukturalnim sintatičkim metodama komleksnije prosto-proširene rečenice na MJ.
  4. Moći nacrtati konstituentsko stablo kompleksnijih prosto-proširenioh rečenica na MJ
  5. Moći prepoznati i konstruirati raznličite tipove objektatskih izraza.
  6. Moći prepoznati i konstruirati raznličite tipove atributskih izraza.
  7. Kod prethodnih točki pravilno moći primjenjivati pravila reda riječi unutar pojedinih tipova sint. struktura
Metode podučavanja
Frontalna predavanja i seminarski tip rada miješano, rad sa zadacima i raspravama o rješenjima. Rad pomoću Omega aplikacije koja je otvorena za kolegij.
Metode ocjenjivanja
Aktivno sudjelovanje na nastavi, 7o% prisustvovanja na nastavi, redoviti rad s domaćim zadaćama, pismeni ispit na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Keszler, B.: Magyar grammatika (Bp., 2000.): - Állítmány: 3. Az állítmány szerkezeti felépítése (395-97.) 7. A létigével és a kopulával szerkesztett állítmányok kérdései (4o1-4o3.)
  2. Keszler, B.: Magyar grammatika (Bp., 2000.): 2. Az alany szófaja és alakja (4o5-4o7.) 3. Az alany szerkezeti felépítése (4o7-4o8.) 5. Az alany fajtái (41o. – apró betűs részek nékül)
  3. Keszler, B.: Magyar grammatika (Bp., 2000.): 2. A tárgy szófaja (414-415.) 3. A tárgy alakja (415.) 4. A tárgy szerkezeti felépítése (415-416.) 6. A határozói értékű tárgy (418-42o.) 7. A tárgy és a határozó átfedése (42o-421.)
  4. Keszler, B.: Magyar grammatika (Bp., 2000.): 2. A jelző fajtái (445.) 3. A minősítő jelző (445-448. – apró betűs részek nélkül) 4. A mutató névmási kijelölő jelző (448-449.) 5. A birtokos jelző (449-451.)
  5. Keszler, B., Lengyel. K. (szerk.): Kis magyar grammatika (Budapest, 2oo2.) - 5. A jelzők szerkezeti felépítése (222-223.) - 6. Az értelmező jelző (223.) - Mondatelemzési minták (224-225.)
Dopunska literatura
  1. Edita Andrić: Struktura sintagmi i rečenica u mađarskom jeziku. Novi Sad 2008. str. 63-72 (uz predikat), str. 77-87. (uz subjekt), str. 88-92, 96. (uz objekt), 147-160. (uz atribut)

Obavezan predmet na studijima
  1. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6. semestar