Upoznavanje s najvažnijim književnim tekstovima svjetske književnosti tzv. izvaneuropskog kruga, odnosno procesima kanonizacije koji su uspostavljeni na temelju književnohistoriografskih i kulturalnohistoriografskih upliva.

1. P – Svjetska književnost, terminološki problemi, svjetska književnost i interkulturalna književna historiografija S – Problemi taksonomijskih pristupa književnosti tzv. izvaneuropskog kruga; svete knjige, biblijski i nebiblijski kanon
2. P – Epski kanon, problemi uspostave S – Žanrovske strukture, izvaneuropske mitologije
3. P – Indijska književna tradicija S – Filozofski i epski tekstovi
4. P – Arapska tradicija i kanon europskog srednjovjekovlja S – Srednjovjekovna epika, teološka proza: izvaneuropski motivi
5. P – Srednjovjekovna i ranonovovjekovna lirika S – Izbor tekstova, Azija
6. P – Srednjovjekovna i ranonovovjekovna drama i kazalište: euroazijski prostor (Savarese) S – Renesansna komedija i tragedija – otkriće kolonija
7. P – Kanonski diskurz renesanse: Shakespeare i drugi S – Kolonijalizam, postkolonijalizam
8. P – Prosvjetiteljska filozofija i drugi S – Moderne geografije
9. P – Književne prakse na pragu moderniteta S – Azija, Afrika, Australija
10. P – Azijske književnosti 18. i 19. stoljeća S – Žanrovske strukture
11. P – Realistička i naturalistička književnost S – Realistički roman
12. P – „Izmi“ dvadesetog stoljeća, avangardni pokreti, povijesne avangarde, antimodernizam: izvaneuropski prostor S – Američka modernistička književnost
13. P – Postmoderna romaneskna produkcija S – Pojam modernog i postmodernog romana, moderna i postmoderna lirika (Amerika, Australija, Azija)
14. P – Izvaneuropski dramski modernizam i postmodernizam, euroazijsko kazalište (Savarese) S – Postmoderna drama i kazalište, postdramski teatar, interkulturalizam u kazalištu
15. P – Najsuvremenija kretanja u izvaneuropskim književnostima S – Primjer (u dogovoru sa studentima); evaluacija kolegija

1. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove tzv. svjetske književnosti izvaneuropskog kruga;
2. analizirati i vrednovati pojave i procese u svjetskoj književnosti u povijesnom kontekstu;
3. predstaviti književne tekstove tzv. izvaneuropskog kruga iz vizure suvremenih književnoznanstvenih paradigmi
4. razumjeti, analizirati i interpretirati razlike između ranonovovjekovne i moderne književne kulture tzv. izvaneuropskog kruga;
5. primijeniti književnokomparativni i književnoantropološki pristup u analizi tekstova, historiografije i sl. materijala svjetske književnosti
6. kontekstualizirati obilježja hrvatske književne kulture u opću kulturnu i društvenu povijest i kontekst neeuropskih književnosti
7. razumjeti i interpretirati kompleksnost sveukupne izvaneuropske književne kulture u komparativnom kontekstu (različiti književni jezici, tipovi kulture i međuutjecaji književnih kultura).

Podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.

Prati se sudjelovanje studenata u raspravama na seminarima. Ocjenjuje se esej na neku od zadanih tema vezanih uz problematiku kolegija. Završni pismeni test obuhvaća sva znanja prezentirana na kolegiju, provodi se u posljednjem tjednu nastave. Usmeni ispit obuhvaća teorijska znanja.

1. Polak, Iva. 2011. Razvoj književne proze australskih Aboridžina: od nevidljive do postkolonijalne priče. Zagreb: HFD.
2. Said, Edward. 1993. Culture and Imperialism. London-New York: Vintage.
3. Fischer-Lichte, Erika. 2010-2011. Povijest drame: razdoblja identiteta u kazalištu od antike do današnjice. Sv. 1-2. Zagreb: Disput.
4. Žmegač, Viktor. 1991. Povijesna poetika romana. 2. izd. Zagreb: MH.
5. Auerbach, Erich. 2004. Mimeza. Zagreb: HenaCom.

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 2. semestar
   • smjer Književni, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar
3. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 4. semestar