Pružiti studentima uvide u povijesni razvoj švedske književnosti do ''Modernog prodora'' u 19 st. kao i u neka od najznačajnijih ostvarenja klasičnog i modernističkog filma u Švedskoj. Takav pregled, kao i interesi za pojedine teme koji će se profilirati tijekom kolegija, služit će kao osnova za daljnji rad na recentnijim književnim i filmskim djelima na kolegiju Švedska književnost i film II.

1. Kolegij daje kritički pregled razvoja švedske književnosti do realizma unutar europskih književnih okvira te filmskih ostvarenja od početaka filmske umjetnosti do vrhunaca stvaralaštva I. Bergmana.
2. Uz analizu švedske književne povijesti (djela Sv. Birgitte, Linnéa, Swedenborga, Bellmana, Tegnéra, Almquista, Strindberga i dr.), koja će se sagledavati kako u skandinavskom tako i šire europskom kulturnom kontekstu, studenti će u sklopu seminara moći pogledati te analizirati neka od ključnih ostvarenja švedskog filma, s naglaskom na njegovom ''zlatnom dobu'' (Sjöström, Stiller i dr.) te na opusu I. Bergmana, kao i njihovom utjecaju na kasniju kinematografiju.
3. Naglasak će u ovoj godini biti na kraćim tekstovima koje će studenti čitati u originalu, kao i na kanonskim djelima dostupnima u hrvatskom prijevodu.

1. Upoznavanje s razdobljima, pravcima i djelima švedske književnosti i filma do 20. st.
2. razvoj književno-teorijskog analitičkog aparata,
3. razvoj jezične kompetencije, što su sve preduvjeti za izlaganje zahtjevnijim tekstovima u narednoj godini.

Predavanja, seminari, filmske projekcije.

Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama (pribavljanje i čitanje predviđene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara (dva izlaganja tijekom semestra, na jednu književnu i filmsku temu) te uključivanje u diskusiju. Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu izlaganja te uspješnost na ispitu.

1. Cowie, P. (1966.) Swedish Cinema. London: A.ZwemmerLimited. Edquist, S.-G. &. Söderblom, I. (1998.) Svenska Författare Genom Tiderna. Stockholm: Almqvist&Wiksell. Furhammar, L. (1991.) Filmen i Sverige: EnHistoria i Tio Kapitel. Höganäs: Wiken. Hägg, Göran (2001.) Den svenska litteratur historien. Stockholm: Wahlström&Widstrand. Mcllroy, B. (1986.) World Cinema 2: Sweden. London: FlicksBooks. Olsson, B. i Algulin, I. (1991.) Litteraturenshistoria i Sverige. Stockholm: Norstedts. Soila, T. et al. (1998.) Nordic National Cinemas. London: Routledge. Warme, L. G. (ur.) (1996.) A History of Swedish Literature. The University of Nebraska Press. + zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi Priručnici i pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehartand Winston. Biti, V. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Kragić, B. et al. (2003) Filmski leksikon: A-Ž. Zagreb: LZMK. Peterlić, A. (ur.) (1986-1990) Filmska enciklopedija 1-2. Zagreb: LZMK. Zuck, V. (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.

1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar