Ciljevi predmeta Talijanski književnici 20. stoljeća napisali su niz svjetski poznatih djela koja su ekranizirana na filmu, a rad je to talijanskih redatelja. Kolegij nudi uvid kako u poetike pojedinih proznih djela kao i pregled filmoloških teorija, poetike i filmova koji su nastali na temelju tih predložaka. Cilj kolegija je književna, filmološka i kulturološka analiza odabranih djela znamenitih talijanskih književnika ali i redatalja i glumaca.

1. Odnos film i književnost: sličnosti i razlike
2. Osnove naratologije u književnosti i film
3. Verizam i neorealizam: I Malavoglia i La terra trema: Giovanni Verga i Luchino Visconti
4. Talijanski jug na filmu: Cristo si e' fermato a Eboli: Carlo Levi i Francesco Rosi 1. dio
5. Talijanski jug na filmu: Cristo si e' fermato a Eboli: Carlo Levi i Francesco Rosi 2. dio
6. Slučaj Gattopardo: Lampedusa i Visconti 1. dio
7. Slučaj Gattopardo: Lampedusa i Visconti 2. dio
8. Mafija na filmu: Il giorno della civetta: Leonardo Sciascia i Damiano Damiani 1. dio
9. Mafija na filmu: Il giorno della civetta: Leonardo Sciascia i Damiano Damiani; 2. dio
10. Pisac i redatelj: Pier Paolo Pasolini 1. dio
11. Pisac i redatelj: Pier Paolo Pasolini 2. dio
12. Holokaust na filmu: La tregua: Primo Levi i Francesco Rosi
13. Suvremena književnost na filmu: Io non ho paura: Niccolo' Ammaniti i Gabriele Salvatores 1. dio
14. Suvremena književnost na filmu: Io non ho paura: Niccolo' Ammaniti i Gabriele Salvatores 2. dio
15. Zaključno predavanje

1. Sposobnost komparativne analize književnog i filmskog djela
2. Sposobnost prepoznavanja i analize književnih poetika i poznavanje talijanskog filma
3. Sposobnost analize prilika u talijanskom društvu u posljednjih 50 godina
4. Upoznavanje s dijalektima i govornim jezikom putem filmova
5. Sposobnost analize filmskog jezika
6. Upoznavanje s vrhunskim proznim djelima talijanske književnosti i njihovim ekranizacijama
7. Studenti bi trebali moći kritički prosuđivati, izgrađivati i zastupati vlastita mišljenja o kulturnim, društvenim i povijesnim pojavama u Italiji
8. Upoznavanje s analizom proznih djela te prikazivačkim obrascima i konvencijama na filmu i u književnosti
9. Studenti će moći povezati pojedino filmsko djelo i/ili autorski opus s temeljnim spoznajama o razdobljima u povijesti talijanskog i svjetskog filma i analizirati ga u tom kontekstu
10. Upoznavanje s načinom korištenja audiovizualnih materijala u nastavi

Prikaz određenih segmenata filmova; uvod u poetiku određenog ekraniziranog ekrana, komparativna analiza dvaju umjetničkih stilskih, kompoziciskih i jezičnih izričaja, sličnosti / razlike, donošenje vlastitih sudova, diskusija, mentorstvo pri izradi seminarskih radova. Metode podučavanja vezane su za podučavanje analize i razumijevanja filma, ali i korištenja audiovizualnih materijala u nastavi. Kod studiranja stranog jezika važno je podučiti studente ne samo jeziku i lingvistici već i kulturološkim i umjetničkim posebnostima područja na kojima se određeni jezik govori. Studenti pogledaju filmove prije dolaska na nastavu, a na nastavi se analiziraju isječci iz filmova u kojima se obraća pozornost na filmski jezik, ali i kulturološke, povijesne i jezične fenomene koji se pojavljuju u filmovima. Tijekom predavanja studenti sudjeluju u diskusijama i dijelovi filmova zajednički se analiziraju. Kolegij je književno-filmološki pa je i metoda podučavanja interdisciplinarna. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na predavanjima se uz filmološku analizu više pažnje posvećuje kulturološkoj dimenziji odabranih filmova i autora. Budući da je kolegij namijenjen studentima stranog jezika, jednaka pozornost posvećena je kulturološkim, povijesnim, filmološkim i lingvističkim aspektima.

Na predavanjima se studente uvodi u osnove filmskog jezika i terminologiju na talijanskom jeziku. Kroz analizu filmskih inserata studenti uče osnovne pokrete kamere, kadrove, planove i montažu. To će im pomoći pri pisanju seminarskog rada. Na usmenom ispitu se ocjenjuje poznavanje povijesnog razvoja, teorijskog dijela vezanog za komediju kao žanr i mogućnost samostalne analize odgledanih filmova koje smo prethodno analizirali na satu. Kod ocjenjivanja uzimaju se u obzir pohađanje i sudjelovanje u nastavi, pismeni seminarski rad i završni usmeni ispit. Za vrijeme trajanja kolegija studenti moraju napisati jedan seminarski rad. Teme seminarskog rada vezane su za plan i program kolegija. Završna ocjena zbroj je tri ključna faktora u sljedećem omjeru: 50% usmeni ispit, 25% pohađanje nastave i zalaganje na satu (sudjelovanju u diskusijama, izlaganje seminarskog rada, i sl.), 25% pismeni seminarski rad.

1. Bazzocchi, Marco, I burattini filosofi. Pasolini dalla letteratura al cinema, 2010
2. Gambacorti, Irene, Storie di cinema e letteratura: Verga, Gozzano, D'Annunzio, 2003
3. La Magna, Francesco, Lo schermo trema: letteratura siciliana e cinema, 2010
4. Gaudreault, André; D. Buzzolan, Dal letterario al filmico. Sistema del racconto, 2007
5. Micciché, Lino, Luchino Visconti e il neorealismo, 2002
6. Micciché, Lino, Cinema italiano: gli anni '60 e oltre, biblioteca Marsilio, Venezia, 2002
7. Panella, Giuseppe, Pier Paolo Pasolini. Il cinema come forma della letteratura, 2009
8. Saponari, Angela Bianca, Il cinema di Leonardo Sciascia: luci e immagini della vita, 2010
9. Tassone A., Rizza G.,Tognolotti C., La sfida della verità. Il cinema di Francesco Rosi, 2005
10. Tinazzi, Giorgio, La scrittura e lo sguardo: cinema e letteratura, 2010

1. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovno-kulturološki, 2., 4. semestar
   • smjer Književno-kulturološki, 2., 4. semestar
   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
2. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovno-kulturološki, 2., 4. semestar
   • smjer Književno-kulturološki, 2., 4. semestar
   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar