Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Talijansko srednjovjekovlje i animalistika

Naziv
Talijansko srednjovjekovlje i animalistika
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
131898
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Razvijanje vještina interpretacije te stilske, retoričke i naratološke analize tekstova; upoznavanje s utjecajnim segmentom talijanske srednjovjekovne književnosti i kulture; osvještavanje važnosti poznavanja povijesno udaljenih literarnih i kulturnih fenomena za razumijevanje kasnijih, sve do suvremenih; razvijanje kritičkog odnosa prema tekstovima, kako književnima, tako i filozofskima, teorijskima i povijesnima; upoznavanje s kritičkim metodama specifičnima za kulturnu animalistiku.
Sadržaj
  1. Prikazi neljudskih životinja bili su u srednjemu vijeku važan segment europske i talijan-ske književnosti, umjetnosti i kulture, uključujući filozofiju i teologiju, a odnos ljudskog i neljud-skog koji se na taj način uspostavljao imao je funkciju oblikovanja ljudskog identiteta kroz opreku prema drugim vrstama. Taj aspekt srednjovjekovlja postao je posebno zanimljiv u svjetlu recentnog formiranja animalističkih studija u humanistici. Kombinacijom filoloških, književno-poredbenih i kritičko-anima
  2. Kulturna animalistika: podrijetlo i područja istraživanja. Terminološki i metodološki problemi discipline u nastajanju. Posebnosti raznih animalističkih pristupa: kritička animalistika i aktivizam, animalistika i filozofija, književna animalistika. Odnos prema drugim po-dručjima i pristupima: filologija, feministička i postkolonijalna kritika, teorija evolucije, zoologija, etologija i zooantropologija.
  3. Izvori srednjovjekovne misli o neljudskim životinjama: Aristotel, Biblija i kršćanska teologija. Razgraničenja i međuovisnosti ljudskog i neljudskog identiteta u srednjem vijeku.
  4. Mogućnosti zoohistorije. Priroda i društvo srednjega vijeka, na primjeru vukova i ljudi. Životinje u srednjovjekovnoj pravosudnoj teoriji i praksi: pitanje neljudskog subjektiviteta.
  5. Sveci i životinje: hagiografija i kršćanska alegoreza. Sveti Franjo Asiški: legende o zaštitniku životinja.
  6. Bestijariji I. Kršćanski bestijariji. Žanrovske odrednice i temeljna struktura. Povijest žanra u srednjemu vijeku. Vrstovni i sinegdohalni pristup životinjama.
  7. Bestijariji II. “Krnji” bestijariji: između simbolizma i prirodoslovlja. Pojam čudovišnoga u srednjemu vijeku i njegova uloga u definiranju ljudskosti.
  8. Bestijariji III. Mijene kršćanskog bestijarija. Vrstovni registar i interpretativni ključ: 13-stoljetne tendencije domestikacije i posvjetovljenja.
  9. Bestijariji IV. Ljubavni bestijariji. Prijenos motiva u svjetovnom ključu i talijanska ljubavna zooretorika u drugoj polovici 13. stoljeća.
  10. Basne I. Talijanske stihovane basne 13. i 14. stoljeća. Pojedinačno i opće, vrsta i pojedinac, ljudsko i neljudsko: usporedba narativnog modela bestijarija i basni.
  11. Basne II. Bonvesin da la Riva i kršćanska basna. Heraldičke basne.
  12. Životinjska epopeja između pouke i parodije. Status životinjskih (anti)junaka: vrstovna tipizacija i individualizacija.
  13. Danteove životinje u Komediji. Funkcije neljudskoga u spjevu. Životinje Dantea-pripovjedača i Dantea-lika. Vrstovno pitanje i hibridizacija: demoni, čudovišta i zvijeri.
  14. Žive i mrtve životinje: između alegorije, statusnog simbola i trpeze. Neljudska životinjska tijela u različitim kulturnim praksama, od poezije do gastronomije.
  15. Zaključna sinteza. Ljudske i neljudske životinje u srednjemu vijeku i u moderno doba.

Ishodi učenja
  1. Studenti će moći kritički prosuđivati, izgrađivati i zastupati vlastita mišljenja o specističkim praksama u različitim povijesnim razdobljima.
  2. S obzirom na interdisciplinarnu utemeljenost animalistike, studenti će moći interdisciplinarnim pristupom analizirati specističke pojave u intermedijalnom okruženju te na temelju toga ustanoviti sličnosti, razlike i uzročno-posljedične veze među društvenim, kulturnim i umjetničkim fenomenima i ostvarenjima iz različitih povijesnih razdoblja i sfera stvaralaštva na Apeninskom poluotoku i u ostalim italofonim područjima.
  3. Studenti će biti u stanju uočiti i ispraviti specistilčke jezične upotrebe na različitim razinama i u različitim stilskim registrima.
  4. Studenti će moći samostalno istražiti odabrani korpus književnih i srodnih tekstova uz pomoć književnokritičke i teorijske literature s područja animalistike te sustavno izložiti zaključke.
  5. Studenti će moći prepoznati i identificirati specifičnosti u srednjovjekovnom pristupu neljudskim životinjama, u odnosu na suvremeni odnos ljudsih i neljudskih životinja.
  6. Studenti će moći prepoznati i upozoriti na podudarnosti između različitih diskriminatornih praksi u društvu, zakonodavstvu, kulturi i raznovrsnim diskurzivnim praksama: između rasizma, seksizma i specizma.
Metode podučavanja
Frontalna predavanja (ex cathedra); prezentacije Power Point; analiza književnih, kritičkih, filozofskih i historiografskih tekstova; grupne seminarske rasprave; individualna seminarska izlaganja; mentorstvo pri izradi seminarskog rada.
Metode ocjenjivanja
Brojčana ocjena određuje se poglavito na temelju usmenog ispita odnosno analize odabranih srednjovjekovnih talijanskih tekstova; pri ocjenjivanju završnog ispita uzimaju se u obzir i usmeno seminarsko izlaganje i pisani seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. R. MARCHESINI, L’orizzonte animale, u R. MARCHESINI – K. ANDERSEN, Animal Appeal: uno studio sul teriomorfismo, Hybris, Bologna 2003, str. 3-21.
  2. P. SINGER, Le sofferenze inflitte agli animali, u G. DITADI (prir.), I filosofi e gli animali, Isonomia, Este 1994, sv. II, str. 923-927.
  3. ARISTOTEL, In che modo gli uomini differiscono dalle altre creature (L’anima II, III), u G. DITADI (prir.), nav. djelo, sv. I, str. 285-286.
  4. Sacra Scrittura. Genesi 1-3, www.vatican.va/archive/ ita0001/_index.htm.
  5. D. ALIGHIERI, Il Convivio (II, VII, 3-5; II, VIII, 8-16; III, II, 11-19; III, VII, 5-10), ur. G. Busnelli i G. Vandelli, Le Monnier, Firenca 1964, sv. I, str. 149-151, 157-167, 272-279, 332-340.
  6. Novellino, III, u S. LO NIGRO (ur.), Novellino e Conti del Duecento, UTET, Torino 1963, str. 63-66.
  7. GIORDANO DA PISA, Esempi, 256, u G. VARANINI i G. BALDASSARRI (ur.), Racconti esemplari di predicatori del Due e Trecento, Salerno Editrice, Rim 1993, sv. II, str. 449-450.
  8. I fioretti di san Francesco, XXI, u I fioretti di san Francesco. Le considerazioni sulle Stimmate. La vita di frate Ginepro, ur. L. Morini, Rizzoli, Milano 1998, str. 123-127.
  9. Novellino, XC, u S. LO NIGRO (ur.), nav. djelo, str. 194-195.
  10. SALIMBENE DE ADAM, Cronaca, Diabasis, Reggio Emilia 2001, str. 49, 75.
  11. FRANJO ASIŠKI, Laudes creaturarum, u C. SEGRE – C. OSSOLA (ur.), Antologia della poesia italiana. Duecento, Einaudi, Torino 2005, str. 22-24.
  12. I fioretti di san Francesco, XVI, XIX, XXII, XXIII, XL, u I fioretti di san Francesco, nav., str. 105-110, 117-120, 127-129, 175-177.
  13. IACOPO DA VARAGINE, Legenda aurea XI. De sancto Antonio, u G. VARANINI i G. BALDASSARRI (ur.), nav. djelo, sv. I, str. 131-137.
  14. D. CAVALCA, Esempi 78, 89, u isto, sv. III, str. 210-212, 230-231.
  15. Libro della natura degli animali (Bestiario toscano), u L. MORINI (ur.), Bestiari medievali, Einaudi, Torino 1996, str. 425-486.
  16. Bestiario moralizzato, u isto, str. 487-547.
  17. Liber monstrorum, ur. F. Porsia, Dedalo, Bari 1976, str. 125-287.
  18. BRUNETTO LATINI, Tresor, I, 130-200, ur. P. G. Beltrami, P. Squillacioti, P. Torri i S. Vatteroni, Einaudi, Torino 2007, str. 230-327.
  19. CECCO D’ASCOLI, L’Acerba, III, II-XLVII, u L. MORINI (ur.), nav. djelo, str. 573-633.
  20. M. POLO, Milione (pog. 59, 71, 118, 162, 165, 168, 186-187), u Milione / Le divisament dou monde. Il Milione nelle redazioni toscana e franco-italiana, ur. G. Ronchi, Mondadori, Milano 2006, str. 70-71, 86-88, 159-161, 226-228, 230-231, 233, 269-273.
  21. C. DAVANZATI, De la fenice impreso aggio natura; Il parpaglion che fere a la lumera; Come lo lunicorno, che si prende; La salamandra vive ne lo foco; Sì come la pantera per alore; Come la tigra nel suo gran dolore; Come il castoro, quando egli è cacciato, u Canzoni e sonetti, ur. A. Menichetti, Einaudi, Torino 2004, str. 104-107, 110-117.
  22. Mare amoroso, u L. MORINI (ur.), nav. djelo, str. 549-572.
  23. C. ANGIOLIERI, Stando lo baldovino dentro un prato, u Rime, ur. R. Castagnola, Mursia, Milano 1995, str. 92, 200.
  24. ANONIMO, Nel tempo che ’l lione era infermato; Andando la formica alla ventura; Un abate avea un suo bel catellino; Mancando alla cicala che mangiare, u N. SAPEGNO (ur.), Poeti minori del Trecento, Ricciardi, Milano – Napulj 1952, str. 443-446.
  25. D. ALIGHIERI (?), Quando il consiglio tra gli uccei si tenne, u Rime, ur. G. Contini, Einaudi, Torino 1995, str. 278-280.
  26. C. DAVANZATI (?), Di penne di paone e d’altre assai, u Canzoni e sonetti, nav., str. 188-190.
  27. J. DE’ TOLOMEI, Le favole, compar, ch’om dice tante, u C. SEGRE – C. OSSOLA (ur.), nav. djelo, str. 471.
  28. BONVESIN DA LA RIVA, Disputatio musce cum formica, u isto, str. 201-212.
  29. P. DE’ FAITINELLI, Tenzone con L. da Pisa, u M. VITALE (ur.), Rimatori comico-realistici del Due e Trecento, UTET, Torino 1965, str. 681-683.
  30. A. PUCCI, Il veltro e l’orsa e ’l cavallo sfrenato, i F. SACCHETTI, Se quella leonina, ov’io son nato, u F. SACCHETTI, Il libro delle rime, ur. A. Chiari, Laterza, Bari 1936, str. 268-269, 485.
  31. ANONIMO, Il lion di Firenze è migliorato, u A. F. MASSERA (ur.), Sonetti burleschi e realistici dei primi due secoli, Laterza, Bari 1920, sv. II, str. 64.
  32. Rainaldo e Lesengrino (Versione di Oxford), u G. CONTINI (ur.), Poeti del Duecento, Ricciardi, Milano – Napulj 1960, sv. I, str. 812-841.
  33. Detto del gatto lupesco, u C. SEGRE – C. OSSOLA (ur.), nav. djelo, str. 256-261.
  34. D. ALIGHIERI, Commedia, izbor iz pjevanja.
  35. A. PUCCI, Proprietà di Mercato Vecchio, u N. SAPEGNO (ur.), nav. djelo, str. 403-410.
  36. IMMANUEL ROMANO, Bisbidis di Manuello Giudeo a Magnificenza di messer Cane de la Scala, u M. VITALE (ur.), nav. djelo, str. 553-562.
Dopunska literatura
  1. Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš (ur.), Kulturni bestijarij, Hrvatska sveučilišna naklada - Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2007.
  2. Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš (ur.), Književna životinja. Kulturni bestijarij II, Hrvatska sveučilišna naklada - Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, 2012.
  3. L. BATTAGLIA, Etica e diritti degli animali, Laterza, Rim – Bari 1999.
  4. P. CAVALIERI, La questione animale. Per una teoria allargata dei diritti umani, Bollati Boringhieri, Torino 1999.
  5. P. CAVALIERI – P. SINGER (ur.), The Great Ape Project. Equality beyond Humanity, St. Martin’s Griffin, New York 1996 [digitalno samo A Declaration on Great Apes, str. 4-7].
  6. J. DUNAYER, Specizam, Dvo-struka duga – Institut za etnologiju i folkloristiku, Čakovec – Zagreb 2009.
  7. Ch. PATTERSON, Vječna Treblinka. Naše postupanje prema životinjama i holokaust, Genesis, Zagreb 2005.
  8. P. SINGER, Oslobođenje životinja, Ibis grafika, Zagreb 1998.
  9. N. VISKOVIĆ, Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoolo-giji, Književni krug, Split 1996.
  10. TOMA AKVINSKI, Differenze tra le creature razionali e le altre creature. Dell’uccidere esseri viventi (Summa theologiae, XVII, 64.1; XV, 65.3), u G. DITADI (prir.), nav. djelo, sv. I, str. 423-429.
  11. G. SILVESTRI, Gli animali nella Bibbia, Edizioni San Paolo, Cinisello Balsamo 2003, str. 9-26.
  12. G. DITADI, Corpi animati senz’anima. Anime senza corpi. Bestie quasi angeli, u G. DITADI (prir.), nav. djelo, sv. I, str. 75-87.
  13. M. P. CICCARESE (ur.), Lupo, u Animali simbolici. Alle origini del bestiario cristiano II (leone – zanzara), Edizioni Dehoniane EDB, Bologna 2007, str. 83-97.
  14. R. DELORT, Il lupo, u L’uomo e gli animali dall’età della pietra a oggi, Laterza, Rim – Bari 1987, str. 269-301.
  15. V. FUMAGALLI, Uomini e lupi, u Paesaggi della paura. Vita e natura nel Medioevo, Il Mulino, Bologna 1994, str. 71-77.
  16. M. PASTOUREAU, I processi ad animali: una giustizia esemplare?, u Medioevo simbolico, Laterza, Rim – Bari 2005, str. 21-39, 318-323.
  17. E. P. EVANS, The Criminal Prosecution and Capital Punishment of Animals, Kessinger, Whitefish 2006 (pretisak 1. izd. Faber and Faber, London – Boston 1906).
  18. G. CONTINI, I fioretti di san Francesco, u Letteratura italiana delle Origini, Sansoni, Firenca 1971, str. 540.
  19. M. PASTOUREAU, Il maiale di sant’Antonio, u Animali celebri. Mito e realtà, Giunti, Firenca – Milano 2010, str. 66-72.
  20. L. MORINI, Introduzione, u isto, str. VII-XXII.
  21. F. ZAMBON, I bestiari, u C. DI GIROLAMO (ur.), La letteratura romanza medievale. Una storia per generi, Il Mulino, Bologna 1994, str. 260-262.
  22. F. ZAMBON, Teologia del bestiario, u L’alfabeto simbolico degli animali, Carocci, Rim 2003, str. 23-54.
  23. UGO DI SAN VITTORE, Moltitudine, grandezza, bellezza delle creature (Eruditio didascalicae VII, De tribus diebus), u G. DITADI (prir.), nav. djelo, sv. I, str. 421-422.
  24. F. PORSIA, Introduzione. Il significato del diverso, u Liber monstrorum, nav., str. 9-41.
  25. F. PORSIA, Il ‘Liber monstrorum’, u isto, str. 43-124.
  26. F. ZAMBON, Ercole e la sirena, u L’alfabeto simbolico degli animali, nav., str. 81-93.
  27. P. G. BELTRAMI, Introduzione, u B. LATINI, nav. djelo, str. VII-XXVI.
  28. F. ZAMBON, Il bestiario della Sapienza celeste, u L’alfabeto simbolico degli animali, nav., str. 187-211.
  29. R. WITTKOWER, Marco Polo and the Pictorial Tradition of the Marvels of the East; ‘Roc’: an Eastern Prodigy in a Dutch Engraving, u Allegory and the Migration of Symbols, Thames and Hudson, New York 1987, str. 75-96, 205-207.
  30. L. OLSCHKI, L’Asia di Marco Polo, Civelli, Firenca 1957, str. 147-148, 150-151, 153.
  31. L. MORINI, Il ‘Bestiaire d’Amours’ di Richart de Fornival, u isto, str. 363-369.
  32. P. TOMASONI, Poesia didattica dell’Italia centrale, u C. SEGRE – C. OSSOLA (ur.), nav. djelo, str. 236-240.
  33. F. ZAMBON, Lo specchio delle tigri, u L’alfabeto simbolico degli animali, nav., str. 151-171.
  34. F. ZAMBON, Il bestiario igneo di Giacomo da Lentini, u isto, str. 173-186.
  35. F. ZAMBON, Il mito della fenice nella poesia romanza del medioevo, u isto, str. 213-241.
  36. FEDRO, Le favole, I, III; I, IV; I, XX; IV, XXII, Sonzogno, Milano 1899, str. 9-10, 18, 69-70.
  37. MARIA DI FRANCIA, Favole, V, XIV, XV, XXXIX, ur. R. Morosini, Carocci, Rim 2006, str. 52-53, 63-66, 95-96.
  38. M. PASTOUREAU, La nascita delle arme. Dall’identità individuale all’identità familiare, u Medioevo simbolico, nav., str. 193-222, 357-363.
  39. H. R. JAUSS, Alterità e modernità della letteratura medievale, Bollati Boringhieri, Torino 1989, str. 24-27, 126-132.
  40. P. TOMASONI, Poesia didattica dell’Italia centrale, nav. M. PASTOU-REAU, Renart, u Animali celebri, nav., str. 89-94.
  41. M. PICONE, Il racconto, u C. DI GIROLAMO (ur.), nav. djelo, str. 225-227.
  42. F. ZAMBON, Il ‘Roman de Renart’, u isto, str. 262.
  43. . HUSIĆ, Allegoria e conoscenza nel ‘Detto del gatto lupesco’, «Studia romanica et anglica zagrabiensia» (SRAZ), sv. LIII, 2008, str. 123-151.
  44. G. CELLI i A. VENTURELLI, Gli animali nella ‘Divina Commedia’ (tra fantasia e realtà), u P. BOYDE i V. RUSSO (ur.), Dante e la scienza, Longo, Ravenna 1995, str. 109-117.
  45. R. Th. HOLBROOK, Dante and the Animal Kingdom, Kessinger, Whitefish 2006 (pretisak 1. izd. The Columbia University Press – Macmillan, New York – London 1902).
  46. S. HUSIĆ, Identità animali nella ‘Commedia’ dantesca: tassonomia e interpretazione, u Leggere Dante oggi. Interpretare, commentare, tradurre alle soglie del sette-centesimo anniversario, ur. Éva Vígh, Aracne, Rim 2011, str. 173-183.
  47. S. HUSIĆ, Danteova životinjska ‘Komedija’, u Književna životinja. Kulturni bestijarij II, ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš, Hrvatska sveučilišna naklada i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2012, str. 389-415.

Izborni predmet na studijima
  1. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij