Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s temeljnim idejama antipsihijatrijskog pokreta te radovima temeljnih predstavnika pokreta. Analizirat će se antipsihijatrijski osvrti na psihijatrijsku teoriju i praksu te ponuditi suvremeni kritički osvrt na dosege antipsihijatrijskog pokreta 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Također će se razmatrati širi kulturalni značaj antipsihijatrijskih ideja, ponajprije u području književnosti i filma. Kolegij uključuje predavanja (2 sata) na kojima će se razmatrati ideje temeljnih predstavnika antipsihijatrijskog pokreta, R.D. Lainga, D. Coopera, T. Szasza, kao i utjecaj M. Foucaulta na spomenute autore. Na seminaru će se tumačiti književna djela i filmovi koji su vezani uz antipsihijatrijske ideje: Let iznad kukavičjeg gnijezda, Urlik, Čvorovi te filmovi Frances, Šok koridor, Otok Shutter i Nuspojave.

1. Uvodno predavanje
2. Antipsihijatrijski pokret i psihoanaliza: Ronald D. Laing, David Cooper, Franco Basaglia, Thomas Szasz, Félix Guattari. David Cooper, Psihijatrija i antipsihijatrija
3. David Cooper i proučavanje psihotičkog diskursa David Cooper, Jezik ludila (dijelovi)
4. Ronald D. Laing: shizofrenija i obitelj; temeljni antipsihijatrijski pojam 'double bind' Gregoryja Batesona. R. D. Laing, Jastvo i drugi
5. R. D. Laing i egzistencijalizam; kasni Laingovi radovi i apoteoza shizofrenije R. D. Laing, Podijeljeno Ja (dijelovi)
6. Thomas Szasz: duševna bolest kao mit i proizvodnja ludila T. Szasz, Ideologija i ludilo
7. Michel Foucault kao duhovno nadahnuće antipsihijatara: ludilo kao isključivo kulturno-povijesni konstrukt M. Foucault, Povijest ludila (dijelovi)
8. Francuska antipsihijatrija kao anti-psihoanaliza. Eksperimentalne antipsihijatrijske klinike: Kingsley Hall, Villa 21, La Borde David Cooper, „Vila 21“(Psihijatrija i antipsihijatrija) Deleuze i Guattari, „O Anti-Edipu“
9. Klasik antipsihijatrijske književnosti: Let iznad kukavičjeg gnijezda K. Kesey, Let iznad kukavičjeg gnijezda Lupack, „Hail to the Chief: One Flew over the Cuckoo's Nest“ Film: Let iznad kukavičjeg gnijezda (Miloš Forman)
10. Antipsihijatrija i književnost R. D. Laing, Knots
11. Antipsihijatrija i književnost A. Ginsberg, Urlik Stephenson, „Allen Ginsberg's 'Howl': A Reading“
12. Antipsihijatrija na filmu: Frances i Šok koridor Filmovi: Šok koridor (Samuel Fuller) Frances (Graeme Clifford)
13. 13. Antipsihijatrijsko naslijeđe u filmovima Otok Shutter i Nuspojave Filmovi: Otok Shutter (Martin Scorcese) Nuspojave (Steven Soderbergh)
14. 14. Borba protiv psihofarmakologizacije društva kao suvremena inačica antipsihijatrijskog pokreta. R. Whitaker, Anatomy of an Epidemic (dijelovi) Film: Prekinuta mladost (James Mangold)
15. Zaključna razmatranja

1. Definirati ključne elemente pojmovne i metodološke aparature
2. Opisati razvoj antipsihijatrijskog pokreta, njegove predstavnike i osnovne tekstove
3. Razlikovati pojmove pojedinih predstavnika pokreta
4. Primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena pripadnih antipsihijatriji
5. Analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost antipsihijatrijskom pokretu
6. Prepoznati i opisati relevantna obilježja tekstova koji uključuju antipsihijatrijske ideje
7. Primijeniti antipsihijatrijske pojmove u analizi kulturnih fenomena

Kolegij uključuje dva sata predavanja svaki tjedan i jedan sat seminara. Predavanje je organizirano tako da studenti moraju unaprijed pročitati predviđene tekstove te predavač sažima teze pojedinih tekstova, nakon čega se pristupa kritičkom osvrtu na njih. U taj su proces studenti uključeni svojim pitanjima i komentarima. Na seminaru su studenti podijeljeni u grupe od 6 te na vježbama pristupaju kritičkoj analizi pojedinog teksta.

Studentske obveze uključuju redovito pohađanje nastave (najviše tri izostanka od 15 termina kolegija) te redovito izvršavanje tjednih obaveza (čitanje predviđenih tekstova). Studenti mogu, također, preuzeti izborne zadatke kao što su: izrada jednog pisanog rada tijekom trajanja kolegija (ukupno 10-15 kartica teksta), pojedinačna ili grupna prezentacija teme, problema ili teksta u samom kolegiju. Ispit se polaže pismeno. Pismeni ispit sastoji se od 5 pitanja koja su napisana na temelju ispitne literature. Ukupna ocjena studentu povećava se ukoliko je preuzeo i uspješno izvršio neki od izbornih zadataka definiranih u programu kolegija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta provodi se na temelju evaluacije na kraju semestra.

1. Crowcroft, Andrew, 1980, Razumijevanje ludila, Zagreb: Naprijed. Derrida, Jacques, 1978, „Cogito and the History of Madness“, u Writing and Difference, London: Routledge. Filipović, Ljiljana, 1990, Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, Zagreb: HFD. Gabbard, Glen O. i Krin, 1999, Psychiatry and the Cinema, American Psychiatric Press. Gofmann, Erving, 2011, Azili, Sarajevo: Mediterran Publishing. Hacking, Ian, 1999, „Madness: Biological or Constructed“, u The Social Construction of What?, Harvard University Press. Kecmanović, Dušan, 1978, „Porijeklo medicinskog pristupa psihijatrije“, „Antipsihijatri - kritičari medikopsihijatrije“, u Društveni korijeni psihijatrije, Beograd: Nolit. Lorenzer, Alfred, 1989, Intimnost i socijalna patnja, Zagreb: Naprijed. Lupack, Barbara Tepa, 1995, Insanity as Redemption in Contemporary American Fiction: Inmates Running the Asylum, University Press of Florida. Porter, Roy, 2002, Madness: A Brief History, Oxford University Press. Woods, Angela, 2011, The Sublime Object of Psychiatry: Schizophrenia in Clinical and Cultural Theory, Oxford University Press.

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar