Učenje i viši kognitivni procesi

Naziv
Učenje i viši kognitivni procesi
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
35832
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama i teorijama učenja te sa složenijim kognitivnim procesima. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim oblicima učenja i moći će prepoznati njihovu primjenu u svakodnevnim situacijama te će moći integrirati nalaze primijenjenih istraživanja o učenju u kontekst jednog od tri glavna pristupa izučavanju učenja: biheviorizam, kognitivizam i socijalno učenje. Također,moći će objasniti važnije modele mišljenja i razumjeti procese koji se nalaze u podlozi različitih načina rezoniranja i donošenja odluka, te će razumjeti značaj istraživanja viših kognitivnih procesa za određenje i istraživanje područja inteligencije.
Sadržaj
  1. 1. Pristupi učenju, definicije i vrste učenja 2. Učenje uvjetovanjem: klasično i instrumentalno uvjetovanje 3. Kognitivne teorije učenja 4. Socijalne teorije učenja 5. Novija istraživanja učenja – implicitno učenje; učenje kod životinja. 6. Problemi učenja. 7. Taksonomija razina mišljenja. 8. Kreativnost – pristupi istraživanju i mjerenju. Kroskulturalna istraživanja kreativnosti. 9. Rješavanje problema. 10. Prosuđivanje i donošenje odluka. 11. Kognitivni stilovi. 12. Socijalna i emocionalna i

Ishodi učenja
  1. Objasniti i analizirati povijesni razvoj i teorijske sustave različitih grana psihologije Protumačiti temeljne psihičke procese i osobine (percepcija, pamćenje, učenje, motivacija, emocije, ličnost, socijalno ponašanje), te njihove neurobiološke osnove i mehanizme razvoja. Koristiti metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja društvenih djelatnosti. Samostalno planirati i organizirati radne zadaće. Kritički prosuđivati znanstvene spoznaje iz psihologije te srodnih i komplementarnih znanstvenih disciplina. Samostalno oblikovati te usmeno i pismeno prezentirati rezultate različitih oblika rada stručnjacima i laicima. Odgovorno i konstruktivno surađivati u timskom odlučivanju i djelovanju. Kritički interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu.
Metode podučavanja
audio-vizualne
Metode ocjenjivanja
pismeni i po potrebi usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 6: Učenje, str. 207-247; poglavlje 8: Mišljenje i govor, str. 295-343). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 11: Rješavanje problema i kreativnost; poglavlje 12: Donošenje odluka i rezoniranje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. (str. 115-169). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  4. Zarevski, P. (2001). Struktura i priroda inteligencije. (poglavlje 2: Određenje inteligencije, str. 25?35). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dopunska literatura
  1. Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999). Inteligencija ? različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975). The psychology of learning. New York, NY: McGraw-Hill.
  3. Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.
  4. Klein, S.B., Mowrer, R.R. (1989). Contemporary learning theories: Instrumental conditioning theory and the impact of biological constraints on learning. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
  5. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb: IEP-VERN.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar