Kolegij ima za cilj pripremiti studenta za razumijevanje likovnog djela («slike») kao semiotičkog sustava znakova i značenja. Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti likovnog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od antike do renesanse

1. Teorijski uvod: povijest umjetnosti kao humanistička disciplina ili zašto je poznavanje teme neophodno za potpuno shvaćanje likovnog djela. Formalna i kontekstualna povijest umjetnosti
2. Pojam stila i stilskog razdoblja. Kriteriji interpretacije. "Kulturno-teološko" i "estetski humanizam". Ikonografske metode
3. "Slika" kao komunikacija: optički znak i semiotičko tumačenje. Moć "slike": ikona, idolatrija i ikonoklazam. Didaktička uloga slike
4. Slojevitost umjetničkog djela: a) predikonografski opis, b) ikonografska analiza, c) ikonografska interpretacija ili ikonološka analiza
5. Ikonografska analiza: činjenični i izražajni sadržaj u slici
6. Ikonografska analiza: jezik geste i značenje geste u likovnim umjetnostima
7. Ikonografska analiza: tekstualni izvori / likovni uzori. Analizira se odnos tekstualnog predloška i likovnih predložaka u formiranju ikonografskog tipa, odnosno teme
8. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike. Ovo je jedan od osnovnih problema u umjetnosti u razdoblju od antike do modernog doba (XVIII. st.)
9. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike nastavak)
10. Narativni prikazi i narativni ciklusi: tekstualni izvori. Analiziraju se glavni tekstualni izvori za likovne teme u razdoblju od antike do renesanse
11. Ikonički prikazi: kultna figura u antici i kršćanstvu. Ovo predavanje ima za cilj ukazati na specifični položaj i značenje kultne figure u umjetnosti antike i kršćanstva
12. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli: doslovno, alegorijsko, preneseno (moralno i anagogijsko) značenje. Veliki dio umjetnosti je simboličan; student mora prepoznati značenje pojedinog simbola i istovremeno pratiti moguće promjene toga značenja kroz povijest, od antike do renesanse
13. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli (nastavak)
14. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija. Analiza mjesta i smještaja likovnog djela u Gesamtkunstwerku kao što je gotička katedrala neophodno je radi razumijevanja njegova značenja
15. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija (nastavak)

1. Demonstrirati sposobnost interpretacije slike
2. Opisati razvoj pojedinog motiva u umjetnosti od antike do renesanse
3. Navesti i objasniti slijed ideja u prikazu pojedinih tema u likovnim umjetnostima od antike do renesanse
4. Objasniti način na koji su pojedine teme i tipovi prikazivani u likovnim umjetnostima od antike do renesanse
5. Opisati kulturne uvjetovanosti likovnog djela
6. Navesti i objasniti glavne ideje u pojedinom razdoblju, odnosno demonstrirati uvid u kulturnu povijest razdoblja od antike do renesanse

Predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci, mentorski rad

Pisani ispit, esej, seminarski rad, pohađanje nastave. Svaki od elemenata ima udio od 25% u ukupnoj ocjeni.

1. Radovan IVANČEVIĆ, Uvod u ikonologiju, u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje)
2. Erwin PANOFSKY, Fritz SAXL, Classical Mythology in Mediaeval Art, New York, 1933.
3. Aby WARBURG, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u: M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.
4. H. E. ROBERTS (ur.), Encyclopedia of Comparative Iconography (Themes depicted in works of art), Chicago / London, 1998.
5. David FREEDBERG, The Power of Images, Univ. of Chicago Press, 1989.
6. Rudolf WITTKOWER, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, br. 48.-49., Zagreb, 1991.
7. Oskar BATSCHMANN, Slika – tekst: problemski odnosi, u: S. Briski-Uzelac, M. Pelc (ur.), Slika i riječ. Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1997.
8. Johann Konrad EBERLEIN, Sadržaj i smisao: ikonografsko-ikonološka metoda, u: H. Belting et al. (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar

1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar