Usvajanje temeljnih znanja o eksperimentu općenito te o eksperimentu u psihologiji. Razumijevanje kvantitativnih empirijskih metoda u psihologiji i usvajanje znanja o uzročno-posljedičnom zaključivanju u znanosti.

1. Definicija znanosti i znanstvene metode. Psihologija kao znanost.
2. Opće metode psihologije: metoda opažanja (ekstrospekcija) i metoda samoopažanja (introspekcija).
3. Eksperiment. Eksperiment u psihologiji.
4. Varijable – nezavisna, zavisna, vanjske.
5. Vanjska i unutarnja valjanost eksperimenta.
6. Manipulacija nezavisnom varijablom.
7. Odabir i definicija zavisne varijable.
8. Razina mjerenja.
9. Relevantni faktori u psihologijskom istraživanju i njihovo moguće djelovanje na zavisnu varijablu mimo nezavisne varijable – miješanje efekata, kontrola.
10. Elementi kvantitativnog psihologijskog istraživanja – problem i hipoteza.
11. Eksperimentalni nacrt – dvije ili vise nezavisnih skupina.
12. Faktorijalni eksperimentalni nacrt. Eksperimenti s više nezavisnih varijabli.
13. Zavisan i mješoviti eksperimentalni nacrt.
14. Kvazieksperimentalni nacrti.
15. Valjanost zaključivanja o odnosima nezavisne i zavisne varijable i mogućnosti generalizacije rezultata.

1. Kritički analizirati jednostavne istraživačke nacrte, imenujući glavna ograničenja u zaključivanju o uzročno-posljedičnim vezama.
2. Argumentirat će razlike između koncepta i varijable te istraživačkog problema i hipoteze.
3. Nabrojati i definirati jednostavne eksperimentalne nacrte.
4. Usporediti ne-eksperimentalne i eksperimentalne kvantitativne metode.
5. Primijeniti metode kontrole relevantnih faktora.
6. Definirati elemente istraživačkog nacrta: problem, hipotezu, nezavisnu i zavisnu varijablu, kontrolu vanjskih faktora.
7. Usporediti zavisni i nezavisni, te jednostavni i složeni eksperimentalni nacrt.

Predavanja i samostalni zadaci. U okviru predavanja studenti dobivaju kratke individualne i grupne zadatke u kojima se traži da operacionaliziraju izloženi sadržaj na konkretnim primjerima. Rješenja koja do kojih su došli raspravljaju se u plenumu te dobivaju povratnu informaciju od nastavnika.

Pismeni i/ili usmeni ispit. Studenti sami odabiru stupanj u kojem žele aktivno sudjelovati u rješavanju individualnih i grupnih zadata. Njihova aktivnost za vrijeme nastave se formalno ne evaluira, a zadaci su osmišljeni tako da olakšavaju praćenje gradiva I pripremu završnog ispita. Za njihovo uspješno praćenje potrebno je redovito učenje. Neaktivnost za vrijeme održavanja nastave, studenti mogu kompenzirati pripremajući se za završni ispit. Na taj se način, konačna ocjena u potpunosti (100%) formira na temelju rezultata u pismenom ispitu.

1. Breakwell, S.H., Hammond, S. & Fife-Schaw, C. (2003). Research Methods in Psychology. London: SAGE Publications.
2. Campbell, D. T. & Stanley, J. C. (2002). Experimental and Quasi-Experimental Designs for Research. Chicago: Rand McNally & Company
3. Sternberg, R.J. (2005). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Oatley K. i Jenkins, JM. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Beck, R.C. (2003). Motivacija. Teorija i načela. Jastrebarsko: Naklada Slap.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar