Uvod u njemačku paleografiju II

Naziv
Uvod u njemačku paleografiju II
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
3
Šifra
102236
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Cilj predmeta je osposobiti studente za samostalno pregledavanje arhivskog gradiva na njemačkom jeziku odnosno razvijati vještine studenata da mogu samostalno čitati, transliterirati, razumjeti i prevesti njemačke pisane izvore od 16. do 18. stoljeća te ih odgovarajuće primijeniti u svojim istraživanjima.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje o rukopisnim povijesnim izvorima na njemačkom jeziku za hrvatsku i regionalnu povijest s posebnim naglaskom na razvitak i osobitosti rukopisnog njemačkog pisma od 16. do 18. stoljeća
  2. Predavanje o njemačkom pismu u 17. stoljeću, kontekstu nastanka odabranog izvora iz 17. stoljeća i njegova i transkripcija.
  3. Praktični rad na izvoru iz 17. stoljeća i prijevod odabranog izvora iz 19. stoljeća. Podjela zadaća.
  4. Predavanje o njemačkom pismu u 16. stoljeću, kontekstu nastanka odabranog izvora iz 16. stoljeća i njegova i transkripcija.
  5. Praktični rad na izvoru iz 16. stoljeća i prijevod odabranog izvora iz 18. stoljeća. Podjela zadaća.
  6. Predavanje o razvitku njemačkog jezika i njegovoj standardizaciji. Upućivanje na odstupanja u sintaksi, leksiku i značenju ranonovovjekovnog njemačkog jezika od suvremenog. Podjela kopija
  7. Predavanje o problemima prevođenja njemačkih izvora za hrvatsku povijest u hrvatskim i europskim arhivima. Upućivanje na terminološke probleme. Podjela kopija izvora koji će se transkribirati i prevoditi tijekom semestra.
  8. Uvodne napomene o problemima kritičkog objavljivanja izvora. Usuglašavanje parametara za transkripciju/transliteraciju, odnosno za uređivanje prijepisa u wordu te rada na transkripciji izvora iz 17. stoljeća.
  9. Uvodne napomene o posebnostima njemačke sintakse i leksika u ranome novom vijeku. Praktična provjera iznesenih spoznaja na primjerima izvora iz 16. i 17. stoljeća. Podjela zadaća.
  10. Praktični rad na prevođenju izvora – uvijek uz simultani rad svih prisutnih. Dogovor oko parametara izrade terminološkog rječnika i bilježaka te oko uređivanja prijevoda u wordu. Podjela rečenica za prevođenje za domaću zadaću.
  11. Predavanje o kontekstu nastanka odabranih izvora, njihovu značenju za hrvatsku i regionalnu povijest. Osvrt na vrste kratica u izvorima i na način njihova razrješavanja. Usuglašavanje pravila za transliteraciju. Rad na transliteraciji – grupni rad. Podjela zadaća.
  12. Transliteracija dijelova izvora po grupama uz rješavanje važnijih terminoloških pitanja. Podjela zadaće. Kontrola transliteracije zamjenom dijelova izvora po grupama.
  13. Kontrola rečenica prevedenih za domaću zadaću. Praktičan rad na prevođenju izvora iz 18. i 17. stoljeća. Usporedno rad na transliteraciji odabranih izvora iz 16. i 17. stoljeća.
  14. Individualni i grupni rad na prijevodu i analizi odabranih izvora. Kontrola dijelova izvora prevedenih za domaću zadaću. Podjela zadataka za samostalnu vježbu.
  15. Kontrola samostalnih vježbi i komentiranje i razrješenje spornih mjesta. Dogovor oko konačnih uređivačkih poslova, koje će uz pomoć nastavnika obaviti ambiciozniji studenti s ciljem objavljivanja prijepisa i prijevoda izvora.

Ishodi učenja
  1. Steći vještinu transliteracije povijesnih izvora pisanih njemačkim pismom i jezikom od 16. do 18. stoljeća
  2. Poznavati osnove funkcionalnog prevođenja leksički i sintaktički zahtjevnih njemačkih ranonovovjekovnih i novovjekovnih izvora.
  3. Biti upućeni u rješavanje terminoloških problema pri prevođenju njemačkih izvora
  4. Biti sposobni primijeniti metode kritičke objave njemačkih izvora
  5. Analizom i historiografskim vrednovanjem određenog povijesnog izvora na njemačkom jeziku naučiti upotrijebiti ga u svojim istraživanjima
Metode podučavanja
Predavanja nastavnika se kombiniraju s praktičnim radom na izvorima. Predviđen je pojedinačni i grupni rad studenata u nastavi. Osim toga predviđeno je i redovito Izvršavanje zadataka u obliku domaće zadaće pri čemu nastavnik kontrolira studentske radove i svakom studentu ispravlja rad, obrazlaže pogreške i nejasnoće te daje smjernice za daljnji rad.
Metode ocjenjivanja
Predmet zahtijeva visoku razinu studentske aktivnosti tijekom cijelog semestra, a ocjena će se donijeti nakon pisanog završnog ispita (transliteracija izvora iz 16. i 17. stoljeća i prijevod izvora). Ocjena će se temeljiti na evaluaciji studentskog rada u nastavi te na evaluaciji domaćih zadaća i pisanog ispita. Ocjena će uključivati vrednovanje svih elemenata navedenih u obrazloženju ECTS bodovanja.

Obavezna literatura
  1. Lazanin, Sanja. Priručnik iz njemačke paleografije. Zagreb: Tipex, 2004
  2. Dülfer, Kurt i Hans-Enno Korn (ur.). Schrifttafeln zur deutschen Paläographie des 16.-20. Jahrhunderts, Teil 1: Tafeln, Teil 2: Transkriptionen. Marburg, 1982.
  3. Filipović, Ivan. „Načela naučno-kritičkog objavljivanja arhivskih dokumenata“, Arhivski vjesnik, vol. XV, Zagreb, 1972, str. 127-210.
Dopunska literatura
  1. Dülfer, Kurt (ur.). Gebräuchliche Abkürzungen des 16.-20. Jahrhunderts. Marburg, 1971.
  2. Götze, Alfred. Frühneuhochdeutsches Glossar, Berlin, 1967.
  3. Büssem, Eberhard i Michael Neher (ur.), Arbeitsbuch Geschichte. Neuzeit 1 (16. bis 18. Jahr¬hundert). Quellen, München, 1977, str. 55–105.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  4. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar