Stjecanje spoznaja o osnovnim lingvističkim pojmovima i jezikoslovnim teorijama, uz uvid u specifičnosti iberskog i luzitanskog govornog područja, u smislu upoznavanja jezičnog razvoja i smjerova suvremenih jezikoslovnih istraživanja te izgrađivanja temelja znanstvenog pristupa jeziku i jezičnim problemima.
- Uvodne obavijesti – opis kolegija, dogovor o načinu rada tijekom semestra, obvezama studenata i načinu provjere znanja, odnosno ispitu, pregled primarne i sekundarne literature. Dogovor o seminarskim radovima koje će studenti usmeno izlagati kao pojedine nastavne jedinice tijekom semestra (teme radova i izvori).
- Određenje predmeta lingvistike kao znanosti. Osnovni lingvistički pojmovi. Razgraničavanje pojmova lingvistika – filologija – gramatika. Formalni i funkcionalni pristupi proučavanju jezika.
- Problematika horizontalne i vertikalne raznolikosti (varijanata) unutar jednog jezičnog sustava i izvanjezični čimbenici koji na nju utječu. Pojam «norme», odnosno «standardnog jezika». Pojmovi varijeteta, dijalekta, sociolekta, idiolekta. «Nastanak» norme europskog portugalskog (povijesni čimbenici).
- Osnovni pojmovi lingvističke geografije, odnosno dijalektologije. Pokušaji tipološke klasifikacije jezika. Jezična mapa Portugala. // Geodistribucija portugalskog jezika. Europski i brazilski portugalski kao dvije norme unutar istog sustava. Status i osnovne specifičnosti portugalskog jezika u afričkim luzofonskim zemljama.
- Kontaktni jezici. Pojam kreolskog jezika. Kreolski jezici na osnovi portugalskog.
- Kratka povijest «predznanstvenog» i znanstvenog promišljanja o jeziku (Grci i Rimljani, Srednji vijek, renesansa; «filozofska» razmatranja o jeziku; prve pisane gramatike i pravopisi u Portugalu). Korijeni lingvistike kao samostalne znastvene discipline. Poredbeno-povijesni pristupi jeziku u 18. i 19. stoljeću.
- Razvoj lingvistike u 20. stoljeću: strukturalizam – «revolucija» u jezikoslovlju. Ferdinand de Saussure (jezična djelatnost i dihotomija jezik/govor; sinkronija/dijakronija; paradigmatski i sintagmatski odnosi; priroda jezičnog znaka). // Američki strukturalizam. Leonard Bloomfield.
- Transformacijsko-generativna gramatika Noama Chomskog (načela «univerzalne gramatike» i parametri varijacije kao čimbenici jezične raznolikosti). // Kognitivna lingvistika.
- Lingvističke discipline (naglasak se stavlja na one koje se ne obrađuju gradivom drugih obveznih kolegija u okviru studija). Segmentacija jezičnih iskaza na jedinice analize i njihova identifikacija. // Morfologija; razvoj morfologije kao lingvističke discipline. Tipologija minimalnih jedinica značenja, morfema. Fleksija. Morfološke sastavnice i tvorba riječi. Procesi tvorbe riječi u portugalskom.
- Sintaksa; rečenične sastavnice i gramatički odnosi među njima. Sintaksa diskursa. Morfosintaktičke specifičnosti inačica portugalskog jezika u Brazilu i afričkim luzofonim zemljama. Tekstna lingvistika. Međurečenična kohezija i tekstualna koherencija.
- Dijakronijska ili historijska lingvistika. Pojam jezične promjene, poglavito dijakronijske. Unutarnji i vanjski uzroci jezičnih promjena. Jezična ekonomija. Dijakronijske jezične promjene (na svim razinama) u portugalskom.
- Specifičnosti razvoja jezika ibersko-romanskog područja. Portugalski unutar skupine romanskih jezika. Kratki pregled razvoja jezika: od latinskoga do galješko-portugalskog (13-14. st.); europski portugalski od 14. st. do danas. Doprinosi filologa i lingvista koji su se bavili specifičnostima romanskog područja.
- Interdisciplinarni pristupi jeziku: sociolingvistika (pojam «jezične politike»); psiholingvistika i neurolingvistika. // Semiologija – osnovni pojmovi.
- Osnovne smjernice za provedbu samostalnog istraživanja, s elementima znanstvenosti, iz područja lingvistike/filologije.
- Rezimiranje gradiva čitavog kolegija, razjašnjavanje eventualnih nejasnoća i priprema za završni ispit.