Kolegij daje cjelovitu sliku o domeni lingvistike i njezinim osnovnim problemima upoznajući studente s temeljnim sustavom pojmova i termina pojedinih lingvističkih disciplina kao i autorima (školama) koji su dali značajan doprinos razvoju lingvistike kao znanosti. Kolegij predstavlja uvod u kompletan ciklus lingvističkih kolegija u toku studija.

1. Uvod u lingvistiku. Predmet proučavanja. Znakovna priroda jezika. Opozicija jezik - govor. Lingvističke discipline prema prodručju i metodologiji proučavanja.
2. Fonetika i fonologija. Glasovi i njihova podjela. Pojam fonema i alofona. Distinktivna obilježja. Morfologija. Morfem i alomorf. Vrste morfema. Leksičko i gramatičko značenje. Tvorba riječi. Fleksija. Gramatičke kategorije. Kriteriji za klasifikaciju vrsta riječi.
3. Sintaksa. Sintagma. Rečenica. Tekst / diskurs. tipovi sintaktičkih veza. Stilistika. Višeznačnost pojma stil.
4. Semantika. Predmet semantike. Značenjski odnosi u semantičkom polju: hiponimija, hiperonimija, antonimija, sinonimija, homonimija, polisemija. Leksikologija i leksikografija. Vrste rječnika. Struktura leksikograske jedinice. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika. Problem posuđenica i tuđica. Onomastika.
5. 1. test. Uvodno predavanje o jezičnoj raznolikosti i o geneološkoj podjeli jezika. Indoeuropslki jezici.
6. Staroslavenski jezik. Istočnoslavenski jezici. (studentska izlaganja)
7. Južnoslavenski jezici. (Sudentska izlaganja.)
8. Zapadnoslavenski jezici. (Studentska izlaganja.)
9. Morfološka klasifikacija jezika. Analitički i sintetički jezici.
10. Pismo. Nastanak i razvoj od piktograma, ideograma i slogovnog pisma do alfabeta. Grafemika. Slavenska pismenost. Ortografija i ortoepija. Transkripcija i transliteracija.
11. 2. test. Lingvistička istraživanja do 20. st. Velike lingvističke tradicije: indijska, kineska, hebrejska, arapska, antička. Komparativno-historijska lingvistika, biološki determinizam, humboldtizam, psihologizam, "mladogramatičari".
12. Pregled lingvističkih istraživanja u 20. st. Ženevska škola. Praški lingvistički krug. A. Martinet. Danski glosematičari. Transformacijsko-generativni model N. Chomskog.
13. F. de Saussure i strukturalizam. Jezična djelatnost. Jezik i govor. Struktura jezičnog znaka. Arbitrarnost i motiviranost znaka. Sinkronija i dijakronija. Sintagmatske i paradigmatske veze. Odjeci strukturalizma.
14. Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične funkcije po R. Jakobsonu. Formalizacije u lingvistici. Norma i standard. Jezični purizam. Jezična zajednica i jezični identitet (tipološki, genealoški, vrijednosni). Jezični supstrat i superstrat.
15. 3. test. Razvoj lingvistike u Ukrajini. Povijest standardizacije ukrajinskog jezika. Leksikografija u Ukrajini.

1. Definirati osnovne razine jezičnih istraživanja.
2. Klasificirati indoeuropske jezike.
3. Nabrojati slavenske jezike i klasificirati ih.
4. Izdvojiti lingviste bitne za razvoj pojedinih lingvističkih pravaca.
5. Kronološki podijeliti lingvističke škole
6. Nabrojati dihotomije Saussureove lingvistike.
7. Nabrojati osnovna morološka i fonološka obilježja slavenskih jezika.
8. Nabrojati osnovne odlike svake od četiri skupine tipološke podjele jezika.
9. Napraviti tipološku klasifikaciju jezika.
10. Primijeniti lingvisitčki metajezik na osnovne razine jezičnog opisa.

Izlaganje, prezentacije, audio zapisi različitih jezika, individualni rad prilikom pripreme studentskih izlaganja.

Konačna ocjena se formira kao srednja ocjena studentskih izlaganja, 3 testa, završnog kolokvija.

1. Tekavčić, P.: Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika i književnosti, SNL, Zagreb 1979.

1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar