Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnom problematikom istraživanja u odgoju i obrazovanju. To podrazumijeva njihovo upoznavanje s povijesnim razvojem istraživanja u odgoju i obrazovanju kako bi shvatili značaj tih istraživanja za razvoj pedagogije kao autonomne znanosti. Nadalje, cilj je kolegija i pomoći studentima da steknu osnovne informacije o vrstama istraživanja u području odgoja i obrazovanja, njihovu planiranju i provođenju, obradi i interpretaciji dobivenih podataka te izradi izvješća o istraživanju. Ovaj kolegij ne nastoji osposobiti studente za provođenje tih istraživanja (to je ciljem kolegija iz područja metodologije istraživačkog rada koji se predaju u višim semestrima studija), već prije svega za kvalitetnije praćenje stručne i znanstvene literature i kritički odnos prema toj literaturi i prikazima provedenih istraživanja. Zbog toga se u kolegiju posebno insistira na usvajanju osnovne znanstvene pismenosti, ovladavanju stručnim nazivljem u tom području, te na upoznavanju (i prihvaćanju) etike istraživačkog čina u odgoju i obrazovanju.

1. detaljno predstavljanje plan i program kolegija, uz naznaku temeljnih sadržaja, i ciljeva koji se tim sadržajima žele ostvariti. Studente će se upoznati s njihovim obavezama u ovom kolegiju, načinom rada i mogućnostima korištenja izvora znanja (knjižnica, Internet, konzultacije). Potom će se studenti podijeliti u seminarske skupine i upoznati s načelima podjele u grupe pri ostvarivanju nekih seminarskih zadataka.
2. Značaj istraživanja odgoja i obrazovanja. Povijesni razvoj istraživanja u odgoju i obrazovanju. Mogućnosti i granice pedagogijskih istraživanja.
3. Osnovne paradigme istraživanja odgoja i obrazovanja: razumijevanje vs. pojašnjavanje (osnovne informacije). Kvalitativni i kvantitativni pristup pedagogijskim istraživanjima. Rat paradigmi i mogućnosti njegova prekida razvojem metodologije temeljene na problemu koji treba istražiti.
4. Idiografički i nomotetički pristup proučavanju pedagoških problema. Vrste istraživanja: temeljna, razvojna, primijenjena i akcijska. Odnos hipoteze i teorije.
5. Empirijska i neempirijska istraživanja. Vremenska usmjerenost istraživanja. Evaluacije, metaistraživanja i narativna istraživanja. Longitudinalni i transverzalni pristup istraživanjima. Deskriptivna i kauzalna istraživanja. Osnovne značajke pedagogijskih istraživanja.
6. Tijek deskriptivnih i kauzalnih istraživanja. Osnovne etape istraživanja (izbor teme istraživanja, izrada projekta, provođenje istraživanja, obrada podataka, interpretacija, izrada izvješća). Sustavnost istraživanja.
7. Izrada nacrta istraživanja. Razlozi za izradu nacrta istraživanja. Osnovni dijelovi nacrta istraživanja. Nacrt deskriptivnog i kauzalnog istraživanja.
8. Izrada idejnog nacrta istraživanja. Problem i cilj istraživanja (spoznajni, pragmatički). Hipoteze i zadaci istraživanja. Varijable istraživanja. Problem operacionalizacije varijabli.
9. Tehnički (provedbeni) projekt istraživanja. Postupci i instrumenti sakupljanja podataka: rad na pedagoškoj dokumentaciji, sustavno promatranje, anketiranje i intervjuiranje.
10. Postupci i instrumenti sakupljanja podataka: testiranje, procjenjivanje i prosuđivanje. Provođenje istraživanja. Etika istraživačkog čina.
11. Predavanje: Odabiranje uzorka istraživanja. Problemi pri uzorkovanju. Vrste uzoraka. Osnove statističke obrade podataka: pokazatelji deskriptivne statistike (grafičko prikazivanje podataka, srednje vrijednosti, pokazatelji raspršenja, baždarenje, korelacija).
12. Osnove statističke obrade podataka: pokazatelji inferencijalne statistike (procjena pokazatelja osnovnog skupa, testiranje značajnosti razlika, osnove analize varijance i faktorske analize).
13. Izrada izvješća o istraživanju. Dijelovi izvješća. Vrste znanstvenih i stručnih tekstova.
14. Evaluacija ostvarenog. Anketiranje studenata o zadovoljstvu radom u kolegiju.
15. Predrok za studente koji su posebno uspješno ispunili većinu studijskih obveza (diferencijalni ispiti).

1. nabrojiti i objasniti osnovne etape istraživanja
2. opisati pojedine dijelove idejnog nacrta istraživanja
3. isplanirati idejni nacrt istraživanja
4. opisati primjenu odrednica etičkog kodeksa istraživanja s djecom u različitim istraživanjima
5. prihvatiti osnovna načela etike istraživačkog čina u odgoju i obrazovanju
6. opisati i razlikovati sve vrste znanstvenih i stručnih tekstova
7. objasniti kvalitativni i kvantitativni pristup pedagogijskim istraživanjima, rat paradigmi i mogućnosti njegova prekida razvojem metodologije temeljene na problemu koji treba istražiti
8. objasniti vrste istraživanja u odgoju i obrazovanju prema različitim kriterijima podjele
9. opisati tijek deskriptivnih, korelacijskih i kauzalnih istraživanja

Predavanja, seminari.

Studenti su obavezni redovito prisustvovati nastavi i na vrijeme izvršavati postavljene zadatke. Neprisutnost na nastavi ne oslobađa ih od izvršavanja postavljenih zadataka. Kontinuiranost rada studenata pratit će se mini-testovima koji će se odmah ispravljati i svaki će student dobiti povratnu informaciju o svojoj uspješnosti. Rezultati tih provjera, zajedno s drugim seminarskim obvezama, čine sastavni dio završnog ispita. Kvaliteta rada nastavnika pratit će se kroz diskusije na seminarima i evaluacijom (anonimni anketni upitnik) koji će se provesti dva puta tijekom semestra.

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar
2. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar