Studenti trebaju usvojiti spoznaje o osnovnim sadržajima srednjovjekovne arheologije (primjerice o vremenu velike seobe naroda, avaroslavenskom horizontu...) i vremenskom razdoblju kojim se bavi. Očekuje se da će studenti usvojiti spoznaje o dinamici i povezanosti pojava i utjecaja u srednjovjekovnom razdoblju. Svladavanjem gradiva studenti bi trebali biti osposobljeni za načelno kronološko i kulturno vrednovanje arheološke srednjovjekovne građe.

1. Određenje srednjovjekovne arheologije. Njezina povezanost sa srodnim znanstvenim disciplinama. Počeci i razvoj srednjovjekovne arheologije.
2. Osnovna periodizacija srednjovjekovnoga razdoblja: prijelazna stoljeća i rani srednji vijek, razvijeni i kasni srednji vijek. Utemeljenost periodizacije u razvoju srednjovjekovnih društava i promjenama uočljivim u arheološkome materijalu.
3. Vrijeme velike seobe naroda i pravci kretanja barbarskih naroda tijekom 4., 5. i 6. st. Posebno je istaknuta pojava novih državnih tvorevina barbarskih naroda na području nekadašnjega Zapadnog Rimskog Carstva (primjerice nova država Franaka u Galiji, Vizigota u Hispaniji ili Ostrogota u Italiji).
4. Različiti počeci ranoga srednjeg vijeka u pojedinim europskim područjima - ponegdje kasnoantička provincijalna organizacija traje sve do prve pol. 7. st. (Dalmacija). Odnos starosjedilačkoga romaniziranog stanovništva i novodošlih naroda iskazuje se i u karakteristikama arheološkoga materijala.
5. Arheološka ostavština germanskh naroda iz razdoblja 4. do 6. st. Najvažniji izvor arheološkoga materijala predstavljaju groblja i pojedinačni bogati grobni nalazi. I na tlu Hrvatske susreće se arheološka ostavština koja govori o prisutnosti germanskih naroda u navedenom razdoblju.
6. Dolazak Avara u Karpatsku kotlinu, granice avarskoga područja od druge pol. 6. do početka 9. st., periodizacija avarskoga razdoblja i osnovne karakteristike arheološkoga materijala.
7. Etnogeneza Slavena, matično slavensko područje i najranije slavenske kulture 5. i 6. st. Kao matično područje etnogeneze Slavena može se označiti područje između Visle i Dnjepra. Praćenje širenja Slavena na temelju arheoloških nalaza ranoslavenskog obilježja.
8. Avaro-slavenski prodori u Panoniju, Istru i Dalmaciju. Slavensko naseljavanje u Dalmaciji i najraniji arheološki pokazatelji slavenske prisutnosti.
9. Glavni predmeti proučavanja srednjovjekovne arheologije: groblja, crkve i crkvena groblja, naselja. Između navedenih predmeta postoji uska povezanost. Groblja na redove i crkvena groblja promatraju se u povezanosti s naseljima, a odnos između groblja na redove i crkvenih groblja svjedoči o procesu kristijanizacije pojedinih područja.
10. Ranosrednjovjekovna Hrvatska - tipovi i karakteristike arheoloških nalaza 9. st. Pojava i razvoj predromaničkoga stila.
11. Velikomoravska država i druge slavenske ranosrednjovjekovne države - komparacije s Hrvatskom.
12. Karolinško i otonsko doba u Europi. U osnovi svekolikoga stvaralaštva je kršćanstvo kao bitna odrednica života. Istaknuta je tipologija crkvenih građevina i benediktinski samostani kao kulturni centri.
13. Hrvatska u 10. i 11. st. Isključivo kristijanizirana groblja govore o dovršenom procesu kristijanizacije. U 11. st. pojavljuje se u arhitekturi i skulpturi ranoromanički stil.
14. Razvijeni i kasni srednji vijek u Europi. Različiti tipovi naselja određeni različitim funkcijama. 12. i 13. st. vrijeme je izrazitoga procvata gradova i gradskoga života.
15. Razvijeni i kasni srednji vijek u Hrvatskoj. I u Hrvatskoj dolazi do razvoja različitih tipova naselja što je povezano i s razvojem feudalizma i uzdizanjem plemićkih obitelji. Arhitektura je obilježena stilom romanike i gotike. Važnu ulogu imaju novi crkveni redovi - cisterciti, viteški redovi, dominikanci i franjevci.

1. Moći prepoznati arheološki materijal razdoblja velike seobe naroda u Hrvatskoj i Europi.
2. Moći prepoznati arheološki materijal iz razdoblja ranoga srednjeg vijeka (7. do 11. st.) i distingvirati radioničko porijeklo različitih tipova nalaza.
3. Moći prepoznati osnovne stilske karakteristike predromanike i rane i razvijene romanike u crkvenoj arhitekturi u Hrvatskoj.
4. Moći prepoznati i datirati primjere predromaničkih građevina u Hrvatskoj (poznavanje osnovnih tipoloških varijanti).
5. Moći na primjerima pokazati metode relativnog i apsolutnog datiranja arheološke građe.
6. Znati razlikovati osnovne karakteristike arheološkog materijala iz ranoga, razvijenog i kasnoga srednjeg vijeka.
7. Znati objasniti povezanost srednjovjekovne arheologije sa srodnim znanstvenim područjima.
8. Koristiti stručnu terminologiju na hrvatskom i stranom jeziku.
9. Koristiti stručnu literaturu u samostalnome radu.
10. Primijeniti stečeno znanje na višoj razini studija.

Predavanje - temelji se na izlaganju suvremenih spoznaja i upućivanju na relevantnu literaturu. Predavanja su popraćena snimljenim ilustrativnim materijalom.

Pismeni ispit koji se može položiti i putem kolokvija.

1. K. Simoni - Ž. Demo, Kataloške jedinice, u: Arheološki muzej u Zagrebu, Izbor iz fundusa, Zagreb 1993, 177-202.
2. H. Ament, Reihengraeberfriedhoefe, RLGA 24/2003, 362-365.
3. P. Perin - M. Kazanski, Das Grab Childerichs I, u: Die Franken - Wegbereiter Europas I, Mainz 1996, 173-182.
4. Rome and the Barbarians, the Birth of a New World, Venice 2008 (katalog izložbe).
5. G. Haseloff, Kunststile des fruehen Mittelalters, Stuttgart 1979.
6. M. Jarak, Smjernice u razvoju srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj, OA 30/2006, 183-223.
7. K. Filipec, Arheološko-povijesni vodič po svetištu Majke Božje Gorske u Loboru, Zagreb 2008.
8. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb 2006, ur. A. Durman (poglavlja o srednjovjekovnim lokalitetima).

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar