Cilj je kolegija razviti sposobnost književno-kritičkoga i stručnoga čitanja i raspravljanja te osposobiti studente za pisanje seminarskih radova iz književnosti. Nadalje, cilj kolegija je upoznati studente sa znanstveno-teorijskim aparatom analiziranja književnih djela te ih pobliže upoznati s modernom južnoslavenskom književnom produkcijom analizirajući djela obzirom na njihovu žanrovsku pripadnost. Kolegij uvodi studente u književno-kritički i književno-znanstveni rad, problematizira pitanja čitanja i tumačenja književnih tekstova, osobito s obzirom na žanrovske posebnosti različitih književnih rodova i vrsta, njihovih različitih književnopovijesnih evaluacija te otvara probleme suvremenih književno-kulturnih teorija i njihovih primjena na konkretne kulturno-književne produkte. Uglavnom će analiza biti usmjerena prema književnim tekstovima, ali i kazališno-dramskim uprizorenjima te filmskim adaptacijama.

1. pobliže upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija te osnovnom i dopunskom literaturom, dogovor za seminarske interpretacije tekstova, preuzimanje obveza za rad u seminaru, objašnjenje načina rada u seminaru, razjašnjavanje uvjeta pristupa ispitu, popis i upoznavanje studenata
2. upoznavanje studenata s različitim područjima znanosti o književnosti, proučavanje književnosti u prošlosti i danas, književnost i drugi mediji, književnost kao umjetnost, književnost kao znanost, upoznavanje s dostupnim pregledima i povijestima južnoslavenskih književnosti, specifičnost proučavanja južnoslavenskih književnosti
3. odnos seminarske interpretacije i suvremene književne metodologije, uvod u analizu lirskog teksta, poezija i lirski oblici, fenomenološko-hermeneutički pristup lirskoj pjesmi, strukturalistički i formalistički pristup lirskoj pjesmi, lirski subjekt, adresat, čitatelj, odnos između lirskog i epskog, odnos između simbolističkog i ekspresionističkog teksta, različiti oblici lirskog: crtica, pjesma u prozi, fragment, haiku
4. kontekst zavičajne književnosti, analize lirskih tekstova, pitanja regionalne (zavičajne) književnosti, književni jezik – jezici književnosti, problemi tumačenja zavičajne poezije na odabranim primjerima, aspekti analize poezije
5. kontekst južnoslavenskih književnosti, analiza odabranih pjesnika južnoslavenskog prostora, stilske tendencije u suvremenom pjesničkom stvaralaštvu, postmoderna i postmodernizam, citatnost, intertekstualnost, pitanje lirskog subjekta, kraći referati o izabranim pjesnicima
6. uvod u analizu pripovjednog teksta – kategorije pripovjedača, autora, lika, vremensko – prostorne razine pripovijedanja: siže-fabula, mimeza-dijegeza, dijegetičke razine, fokalizacija, tipovi fokalizacije, čitatelj, «horizont očekivanja», fikcionalni okvir, pripovjedno i komunikacijsko vrijeme (doživljajni i pripovjedni subjekt) autobiografija, autobiografski sporazum, roman i prozni oblici, povijest žanra, roman i novela, roman kao sinegdoha književnosti, teorija pripovjednih oblika (Auerbach,
7. pripovjedni tekstovi i njihova čitanja, estetika recepcije (Jauss, Iser), interpretacija, analiza, tumačenje i čitanje književnog teksta, etika i estetika čitanja, postkolonijalna, feministička, marksistička, psihoanalitička kritika i kulturalni studiji
8. analiza romana
9. analiza romana
10. analiza kraćih pripovjednih oblika: pripovijetka, novela, kratka priča, nefikcionalni pripovjedni tekstovi, esej, memoari, autobiografija, putopis, žanrovske osobitosti te analiza odabranih tekstova
11. uvod u analizu dramskog teksta i drame, intermedijalnost drame (drama kao tekst i drama kao izvedba, predstava, performans), raščlamba elemenata dramskog teksta, Aristotelova definicija, antička i klasicistička drama, dramske vrste, tragedija-komedija, dramski lik, «dramatis personae», dramatska egzistencija (Švacov), strukturalni (Pfister, Souriau), fenomenološki (Švacov), recepcijsko-strukturalni (Ubersfeld) pristup analizi drame, postddramsko kazalište (Lehmann)
12. analiza dramskog teksta (analiza i interpretacija dramskih tekstova Matjaža Zupančiča: Hodnik (odnos medija i zbilje, realno, irealno, hiperrealno, pitanje konstrukcije identiteta) i Almir Imširević: Kad bi ovo bila predstava («ogoljavanje postupka», referencijalnost, autoreferencijalnost, autopoieza, etičnost, odnos fikcionalnog i historijskog vremena)
13. odnos dramski tekst - predstava na pozornici, teorija i analiza filma, film kao sedma umjetnost, osnovni elementi filma, povijest filma, filmske vrste, uvod u formalističko, strukturalističko tumačenje filma, odnos filma i popularne kulture, filmska adaptacija u odnosu prema književnom predlošku
14. gledanje i analiza filma
15. zaključna razmatranja, ponavljanje, sinteza ključnih pojmova teorije i povijesti književnosti, usmeni kolokvij (ako je potrebno), predaja književnih kritika i eseja-interpretacija (iznimno i seminarskih radova), uvjeti za pristupanje pismenom ispitu

1. razviti sposobnost samostalnog književno-kritičkog pisanja
2. opisati i definirati temeljne pojmove znanosti o književnosti
3. klasificirati i prepoznati žanrovske karakteristike književnih rodova i vrsta
4. interpretirati i povezati interkulturni aspekt odabranih južnoslavenskih književnih djela
5. valorizirati i kritički prosuditi književne tekstove
6. sintetizirati osnovna znanja iz različitih područja znanosti o književnosti

Usmeno izlaganje praćeno je seminarskom diskusijom te se naročita pozornost u predavanjima posvećuje pitanjima znanosti o književnosti, njezinim različitim metodološkim pozicijama te interpretaciji odabranih južnoslavističkih književnih djela. Studente se potiče na pisanje književne kritike ili samostalne interpretacije kao uvjeta za pristupanje pismenom ispitu.

Obavezno je aktivno sudjelovanje na seminarima, održavanje referata, pisanje književne kritike ili interpretacije. Za nedovoljno aktivne (ili iz opravdanih razloga nenazočne) na kraju semestra organizira se kraći usmeni kolokvij. Ispit je pismeni (test, uz interpretaciju teksta). Za one koji nisu zadovoljni ocjenom na pismenom ispitu organizira se usmeni ispit.

1. Zvonko Kovač, "Interpretacijski kontekst", ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)
2. Miran Hladnik, "Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja", Ljubljana, 1994.
3. Solar, "Teorija književnosti", Školska knjiga, Zagreb 1996. (I druga izdanja)
4. Matjaž Kmecl, "Mala literarna teorija", Založba MiN, Ljubljana, 1996.
5. Vladimir Biti, "Pojmovnik suvremene književne teorije", Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (odabrani pojmovi)
6. Miroslav Beker, "Suvremene književne teorije", SNL, Zagreb, 1986.
7. Umberto Eco, "Wie man eine wissenschaftliche Abschlusssarbeit schreibt", UTB, C.F. Müller Heidelberg, 1992.
8. "Einfürung in die Literaturwissenschaft", Hrsg. M. Pechlivanos, S. Rieger, W. Struck, M. Weitz), Metzler, Stutgardt-Weimar, 1995.
9. "Terry Eagleton", Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987
10. Northrop Frye, "Anatomija kritike", Naprijed, Zagreb, 1979.
11. Jurij M. Lotman, "Struktura umjetničkog teksta", Alfa, Zagreb, 2001.
12. Reinhard Lauer, "Poetika i ideologija", Prosveta, Beograd, 1987.
13. Zdenko Škreb, "Književne studije i rasprave", Alfa, Zagreb, 1998.
14. Branko Vuletić, "Sintaksa kritika", ICR, Rijeka, 1986.
15. Vlatko Pavletić, "Ključ za modernu poeziju", Globus, Zagreb, 1986. (I kasnija izdanja).
16. Pavao Pavličić, "Moderna hrvatska lirika", Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
17. Darko Dolinar, "Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon", DZS, 1991. (I druge knjige te edicije).
18. Erwin Hufnagel, "Uvod u hermeneutiku", HSN, Zagreb, 1993.
19. Boris Tomaševski, "Teorija književnosti (Tematika)", MH, Zagreb, 1998.
20. Zoran Konstantinović, "Fenomenološki pristup književnom delu", Prosveta, Beograd, 1969.
21. Danko Grlić; "Estetika I-IV", Naprijed Zagreb 1974.- 1979.
22. Franjo Grčević, "Srpske teme - Komparatistika srodnih književnosti", Prosvjeta, Zagreb, 2005.
23. Zvonko Kovač, "Poetika Miloša Crnjanskog", ICR, Rijeka, 1988.
24. Frangeš-Žmegač, "Hrvatska novela, Interpretacije", Školska knjiga, Zagreb, 1998.
25. Velimir Visković, "Pozicija kritičara", Znanje, Zagreb, 1988.
26. Zdravko Zima, "Noćna strana uma", Mladost, Zagreb, 1990.
27. Krešimir Nemec, "Pripovijedanje i refleksija", Revija, Osijek, 1988.
28. Josip Užarević, "Književnost, jezik, paradoks", Revija, Osijek, 1990.
29. Borislav Pavlovski, "Prostori kazališnih svečanosti", MD, Zagreb, 2000. (Osobito: Uvod u dramske interpretacije, str. 213).
30. Dušan Marinković, "Iz tijesna vremena", SKD Prosvjeta, Zagreb, 2001. (Osobito poglavlja: Romaneskno događanje kao povijesno događanje te Književnost i historija kao događanje).
31. "Trag i Razlika (Čitanja suvremene hrvatske književne teorije)", Ur. V. Biti, N. Ivić, J. Užarević, Naklada MD, zagreb, 1995.
32. Umberto Eko (Eco), "Granice tumačenja", Paideia, 2001
33. Batušić/Kravar/Žmegač, "Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne", Matica hrvatska, 2001
34. Cvjetko Milanja, "Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., I-III dio", Altagama, Zagreb, 2000.-2003.
35. Vinko Brešić, "Slavonska književnost i novi regionalizam", Matica hrvatska, Osijek, 2004.
36. Zdenko Lešić, "Nova čitanja - Poststrukturalistička čitanka", Buybook, Sarajevo, 2003.
37. Vladimir Biti, "Doba svjedočenja", Matica hrvatska. Zagreb, 2005.
38. A. Allkemper/N.O. Eke, "Literaturwisenschaft", UTB, W. Fink, Stuttgart, 2004.
39. Olivier Jahraus, "Literaturtheorie", A. Francke verlag, Tübingen-Basel, 2004.
40. R. Grübel-Grüttemeier-H. Lethen, "Literaturwissenschaft", Rowohlt, Reinnek-Hamburg, 2005.

1. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij

   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Makedonistika, 2. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Slovenistika, 2. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Bugaristika - Srbistika, 2. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Makedonistika - Slovenistika, 2. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Makedonistika - Srbistika, 2. semestar
   • Južnoslavenski jezici i književnosti, Slovenistika - Srbistika, 2. semestar