Omogućiti studentima upoznavanje s glavnim razdobljima, pravcima, autorima i djelima danske, islandske i norveške književnosti te osnovama književne i kulturne teorije. Uz poznavanje glavnih crta skandinavskih književnosti, s jedne će se strane produbiti razumijevanje skandinavskih kultura, a s druge steći osnovna teorijska znanja. To je bitna podloga za kolegije iz švedske književnosti i filma na kasnijim godinama studija.

1. Kolegij pruža uvid u osnovne elemente književne teorije te daje povijesni pregled razvoja skandinavskih književnosti unutar europskih književnih okvira.
2. Podrobnije se obrađuju najznačajniji danski, islandski i norveški pisci te djela koja su značajna sastavnica europske ili su nezaobilazna u krugu skandinavskih književnosti.
3. Zaseban dio kolegija bavit će se ključnim pojmovima, odnosno pravcima suvremene književne i kulturalne teorije.
4. Teme za koje okvir pružaju predavanja, detaljnije se razrađuju u seminarima, u kojima studenti uz pomoć predavača analiziraju pročitane tekstove i raspravljaju o njima.

1. Upoznavanje s glavnim razdobljima, pravcima, autorima i djelima danske, islandske i norveške književnosti (koja su značajna sastavnica europske ili su nezaobilazna u krugu skandinavskih književnosti).
2. Usvajanje osnova književne i kulturne teorije.
3. Sposobnost prepoznavanja i primjene osnovnog književno-teorijskog analitičkog aparata.

Predavanja, seminari, izlaganja, filmske projekcije.

Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama nastavnika (pribavljanje i čitanje naznačene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara te uključivanje u diskusiju. Studenti, u dogovoru s voditeljem kolegija, izabiru teme te o njima izlažu u usmenoj i pismenoj formi. Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu pismenih i usmenih izlaganja te uspješnost na ispitu.

1. DODATNA LITERATURA: Barry, Peter. (2002) Beginning Theory. An Introduction to Literary and Cultural Theory. Manchester and New York: Manchester University Press. Beker, Miroslav. (1999.) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Maček-Pálsson-Simek (2003.) Staronordijska mitologija i književnost. Zagreb: Artresor. Neijmann, Daisy (ur). (2007.) A History of Icelandic Literature. The University of Nebraska Press. Soila, T. et al. (1998) Nordic National Cinemas. London: Routledge. Solar, Milivoj. (2005.) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga. Rossel, S. H. (ur.) (1992.) A History of Danish Literature. The University of Nebraska Press. Clover, Carol J. (1990.) The Medieval Saga. Ithaca and London: Cornell University Press. Naess, Harald S. (ur.) (1993.) A History of Norwegian Literature. Lincoln and London: The University of Nebraska Press. + zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi Pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehart and Winston. Biti, Vladimir. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Kragić, B. et al. (2003) Filmski leksikon: A-Ž. Zagreb: LZMK. Macey, David. (2001.) Dictionary of Critical Theory. London: Penguin Books. Peterlić, A. (ur.) (1986-1990) Filmska enciklopedija 1-2. Zagreb: LZMK. Zuck, Virpy (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.

1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar