Očekuje se da će studenti nakon ovog kolegija moći opisati i protumačiti, te kritički vrednovati osnovne koncepte unutar opće teorije mjerenja i klasične teorije testova, procijeniti prikladnim metodama pouzdanost mjerenja, interpretirati rezultate te objasniti utjecaj niske pouzdanosti na mogućnosti uporabe rezultata.

1. Psihometrija i mjerenje
2. Psihometrija i mjerenje - uvod u teoriju mjerenja
3. Mjerne ljestvice
4. Teorija testova - osnovni pojmovi i definicije
5. Vrste testova i testovnih zadataka
6. Modeli skaliranja atributa ljudi
7. Povijest razvoja testova
8. Slučajno pogađanje u testovima učinka
9. Načela primjene testova
10. Pregled metrijskih karakteristika testova
11. Uvod u teoriju pouzdanosti - model paralelnih mjerenja
12. Uvod u teoriju pouzdanosti - indikatori pouzdanosti
13. Determinante pouzdanosti
14. Empirijske metode za procjenu pouzdanosti
15. Posljedice niske pouzdanosti mjerenja

1. Opisati i kritički vrednovati proces mjerenja u psihologiji
2. Navesti osnovne razine mjerenja, ograničenja u interpretaciji rezultata i dopuštenim operacijama na podacima izraženim na zadanoj ljestvici mjerenja.
3. Opisati osnovne pojmove unutar teorije testova, te navesti probleme koje teorija proučava
4. Protumačiti logiku izrade kompozitnih mjernih instrumenata te osnovne modele skaliranja
5. Objasniti uvjete i društveni kontekst pojave i razvoja psihologijskih testova.
6. Protumačiti i interpretirati osnovne pojmove iz područja pouzdanosti mjerenja, osnovna načela klasične teorije pouzdanosti i modela paralelnih testova
7. Objasniti, primijeniti i usporediti metode za empirijsku procjenu pouzdanosti te interpretirati rezultate
8. Objasniti problem slučajnog pogađanja u testovima, te analizirati mogućnosti i prikladnost metoda za korekciju
9. Opisati osnovne pojmove vezane uz modele linearnih kombinacija te analizirati odnos ukupnih rezultata u linearnoj kombinaciji u odnosu na dijelove.
10. Objasniti razloge i logiku linearnih transformacija rezultata mjerenja te prikladno interpretirati rezultate transformacija

vježbe i predavanja

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija (svaki s približno 50 zadataka). Prolaznim rezultatom na kolokviju smatra se 50% točno riješenih zadataka. Po završetku nastave piše se pismeni ispit (približno 50 do 60 zadataka). Prolaznim rezultatom na pismenom ispitu smatra se 75% točno riješenih zadataka. Ukupna ocjena formira se na osnovi uspjeha u oba kolokvija te na pismenom ispitu. (61-70% od svih mogućih točnih odgovora = dovoljan; 71 do 80% = dobar; 81 – 90% = vrlo dobar; 91 do 100% = odličan). Usmeni ispit obavezan je za studente koji nisu uspješno položili kolokvij(e), te one koji žele povećati ocjenu.

1. Crocker, L., Algina, J. (1986) Introduction to classical and modern test theory. Orlando: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar