Ovaj kolegij je zamišljen kao uvod u viktorijansku književnost. Popis literature obuhvaća tekstove nekih od najznačajnijih pisaca ovoga razdoblja, te pokriva književne rodove značajne za to razdoblje (pjesništvo, nepripovjedna proza, roman). Kolegij će pokušati definirati središnje teme viktorijanske književnosti, koje se tiču viktorijanskog društvenog ustroja, industrijalizacije i urbanizacije, imperijalizma, rodnih ideologija, te profesionalizacije pisanja. Rad u seminaru odvijat će se kroz pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova. Kolegij stavlja naglasak na angažiran rad studenata u susretu s književnim tekstom, kako bi studenti ovladali vještinama i metodologijom analize književnih tekstova. Jedan od važnih ciljeva ovog kolegija je i vježbanje sposobnosti studenata za pismenu analizu književnih tekstova.

1. Uvod u viktorijansko razdoblje. Periodizacija, središnji žanrovi i teme.
2. Viktorijansko pjesništvo: Tennyson.
3. Viktorijansko pjesništvo: Browning.
4. Viktorijanski roman: Dickens. Važnost Dickensa za promjene u konstelaciji književnog polja. Profesionalizacija pisanja romana. Književno polje i kulturno tržište. Dickens, Great Expectations. Središnje teme.
5. Dickens, Great Expectations. Žanrovske odrednice romana. Gaskell, “Our Society at Cranford”.
6. Gaskell, North and South. Industrijski roman kao viktorijanski žanr.
7. Prvi kolokvij. Gaskell, North and South. Pitanje socijalne i političke kartografije u romanu.
8. Gaskell, nastavak. Viktorijanski klasni sustav: Cannadine
9. Socijalna etnografija. Frances Trollope. Thackeray. Mayhew. Društveni kritičari: Carlyle i pitanje rada.
10. Društveni kritičari: Ruskin, umjetnost i politička ekonomija.
11. Humanistika i kritika: Arnold. Rok za predaju kratkog eseja na zadanu temu.
12. Viktorijanski pjesnici: Christina Rossetti, Dante Gabriel Rossetti.
13. Viktorijanski pjesnici: Arnold.
14. Drugi kolokvij.
15. Evaluacija.

1. Upoznatost s jednim od najznačajnijih razdoblja engleske književne povijesti
2. Stjecanje središnjih povijesnih i književno-povijesnih znanja važnih za viktorijansko razdoblje.
3. Daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova.
4. Razvijanje vještina izražavanja i komuniciranja u diskursu humanistike.

Kolegij kombinira metode predavanja i seminarskog rada. Već u onom dijelu nastavnog procesa koji je zamišljen kao predavanje, studenti će sudjelovati u vlastitoj edukaciji kroz obrađivanje prethodno zadanog materijala, odnosno pripremu za rad u učionici, ali isto tako i kroz poticanje dijaloga o zadanim temama u učionici. Studenti će učiti i kroz pisanje eseja na zadanu temu, te konzultacije s nastavnikom. Ovisno o broju upisanih studenata, jedan od modaliteta nastavnog procesa bit će i studentske prezentacije na dogovorenu temu.

Ocjena se temelji na jednom pismenom radu tijekom semestra (4-5 kartica teksta), te na dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi pred kraj semestra.

1. Anglistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 4., 5., 6. semestar