Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Židovsko-hrvatski odnosi do XX. st.

Naziv
Židovsko-hrvatski odnosi do XX. st.
Organizacijska jedinica
Katedra za judaistiku
ECTS bodovi
3
Šifra
94713
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena židovske povijesti u hrvatskim zemljama u kontekstu kako židovske, tako i hrvatske povijesti. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu i proširuju opća znanja o temeljnim činjenicama iz povijesti Židova u hrvatskim zemljama do 1918. godine.
Sadržaj
  1. Uvodna razmatranja: Židovsko-hrvatski odnosi u hrvatskim zemljama i BiH
  2. Prvi tragovi nazočnosti Židova u antičko doba
  3. Pojava i razvoj srednjovjekovnih zajednica u primorskim gradovima
  4. Pojava i razvoj srednjovjekovnih zajednica u Zagrebuu
  5. Doseljavanje Sefarda u Dalmaciji
  6. Razvoj sefardskih zajednica u Dalmaciji i njihove aktivnosti i kontakti u kontekstu pripadnosti Venecijanskoj Republici, kao i kontakti s mediteranskim prostorom u cjelini.
  7. Razvoj sefardskih zajednica u Dalmaciji i njihove aktivnosti i kontakti u kontekstu pripadnosti Venecijanskoj Republici, kao i kontakti s mediteranskim prostorom u cjelini.
  8. Doseljavanje Aškenaza i edikti o toleranciji
  9. Osnivanje prvih židovskih općina; njihovo gospodarsko i društveno snaženje
  10. Osnivanje prvih židovskih općina; njihovo gospodarsko i društveno snaženje
  11. Unutarnji život židovskih zajednica u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji
  12. Put Židova prema emancipaciji u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji
  13. Emancipacija i akulturacija Židova te antisemitizam i judeofilstvo
  14. Cionizam i Prvi svjetski rat
  15. Zaključna razmatranja

Ishodi učenja
  1. Razumjeti temeljne procese, strukture i fenomena židovske povijesti u hrvatskim zemljama
  2. Obogatiti konkretno znanje iz povijesti Židova iz Hrvatske
  3. Razviti interes za teme iz židovske povijesti u Hrvatskoj
  4. Potaknuti interes za rad na arhivskoj građi
  5. Uspostaviti izravan kontakt s povijesnim izvorima rečenoga prostora i razdoblja
  6. Locirati i analizirati razne vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
  7. Objasniti i procijeniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi
Metode podučavanja
Predavanje, rad na izvorima, grupni i pojedinačni istraživački zadaci, individualni rad na konzultacijama. Terenska nastava u arhivu.
Metode ocjenjivanja
Tijekom semestra prati se redovitost dolazaka i priprema. Na kraju semestra polaže se usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Židovi na tlu Jugoslavije, katalog izložbe, Zagreb, 1988.
  2. Maren Frejdenberg, Židovi na Balkanu na isteku Srednjeg vijeka, Zagreb: Dora Krupićeva, 2000.
  3. Duško Kečkemet, Židovi u povijesti Splita, Split: Jevrejska općina Split ,1971.
  4. Bernard Stulli, Židovi u Dubrovniku, Zagreb: Jevrejska općina Zagreb, 1989.
  5. Vesna Miović, The Jewish Ghetto in the Dubrovnic Republic (1546-1808), Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2005.
  6. Vesna Miović, Židovke u Dubrovniku, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2013.
  7. Ljiljana Dobrovšak, Razvoj židovskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1783.-1873.), neobjavljena doktorska disertacija, Zagreb 2007.
  8. Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Židovska općina, Zagreb, 1998.
  9. Ljiljana Dobrovšak, Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata, Osijek: Čarobni tim i Židovska općina Osijek, 2013.
  10. Odabrani članci (Omega)
Dopunska literatura
  1. Avram Pinto, Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
  2. Ljiljana Dobrovšak, Židovi u Osijeku

Obavezan predmet na studijima
  1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar