Cilj je kolegija da studenti dobiju sva saznanja o načinima dokumentiranja, kako tijekom samog iskopavanja, tako i pri obradi arheološke građe nakon iskopavanja. Svako arheološko nalazište samo po sebi predstavlja dokument, stoga je bitno da bilježenje ostataka o jednom lokalitetu bude što objektivnije, preciznije i točnije jer se radi o neponovljivom procesu.

1. Počeci dokumentiranja arheološkog nalazišta
2. Radnje koje prethode istraživanju
3. Proces arheološkog istraživanja
4. Primjena geodetskih instrumenata u dokumentiranju nalazišta
5. Bilježenje stratigrafskih odnosa na lokalitetu
6. Zaštitna i sustavna iskopavanja + kolokvij
7. Fotografiranje kao dio dokumentacije
8. Crtanje kao dio dokumentacije
9. Dokumentiranje i tretiranje materijalnih ostataka na nalazištu
10. Dokumentiranje uzoraka i metode datiranja
11. Pristup različitim arheološkim iskopavanjima + kolokvij
12. Primjena geofizike u arheologiji
13. Dokumentiranje podvodnih arheoloških lokaliteta
14. Zaštita lokaliteta tijekom i nakon iskopavanja
15. Rekonstrukcija i prezentacija istraženih lokaliteta + kolokvij

1. Objasniti i interpretirati povijesni razvoj dokumentiranja arheoloških nalazišta
2. Upotrijebiti sve vrste formulara koji se koriste pri dokumentiranju arheoloških nalazišta
3. Opisati i prepoznati nedestruktivne metode istraživanja
4. Primjerom pokazati osnovna stratigrafska načela iskopavanja
5. Nabrojati i razlikovati metodološke pristupe prilikom arheološkog istraživanja različitih vrsta lokaliteta s obzirom na vremenski period, prirodno okruženje i namjenu
6. Znati primijeniti osnovna načela crtanja i fotografiranja u svrhu arheološkog dokumentiranja
7. Primijeniti prikladan način pohrane za različite arheološke materijale
8. Prepoznati i objasniti metode relativnog i apsolutnog datiranja
9. Izabrati prikladan način zaštite arheološkog lokaliteta
10. Nabrojati i opisati načine prezentacije, rekonstrukcije i konzervacije arheoloških lokaliteta

Predavanje

Kroz tri pismena kolokvija tijekom semestra provjerava se prepoznavanje i primjena znanja o dokumentiranju i metodologiji arheoloških istraživanja.

1. Bradley A Rodgers, The Archaeologist's Manual for Conservation: A Guide to Non-Toxic, Minimal Intervention Artifact Stabilization. 2004.
2. Conolly, J. Geographical Information Systems in Archaeology. Cambridge Univerity Press, 2006.
3. Dincauze F., D. Environmental Archaeology: Principles and Practice. Cambridge University Press, 2000.
4. Harris, E. C. Načela arheološke stratigrafije. Ljubljana: Slovensko arheološko društvo, 1989.
5. Price, T. D. Principles of Archaeology. 2007.
6. Lock, G. Using Computers in Archaeology: Towards virtual pasts, Routledge, 2003.
7. Maschner, H. & Chippindale, C. Handbook of Archaeological methods, Vol. I i II.,Altamira Press 2005.
8. Archaeological site manual. 3rd ed. Museum of London Archaeology Service. 1994.
9. Roskams, S. Excavation. Cambridge University Press, 2001.
10. Shopland, N. A Finds Manual: Excavating, Processing and Storing. Tempus, 2006.

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar