S naglaskom na fenomenološku perspektivu, kolegij antropologija iskustva daje pregled specifične epistemološke orijentacije u kulturnoj antropologiji koja polazi od pojma iskustva, a koji je, kako kaže Gadamer, jedan od najopskurnijih, ali zacijelo i najneizbježnijih u humanističkom rječniku. Značaj razumijevanja ovog vrlo prijepornog pojma posebno je važan za antropologiju kao znanost koja se bavi proučavanjem, tumačenjem i predstavljanjem iskustava ljudi. Cilj je kolegija pružiti uvid kako u fenomenološke tako i u diskurzivne implikacije vezane za ovaj pojam. Zbog toga će kolegij započeti sa razmatranjem značaja iskustva u kulturi i ekonomiji kasnog modernizma da bi nastavio sa pregledom diskurzivne povijesti ovog pojma s posebnim naglaskom na antropologiju. Pristup tom pregledu bit će kroz osnovnu opoziciju, odnosno dvosmislenost uključenu u ovaj pojam: življeno odnosno neposredno iskustvo nasuprot interpretiranom, posrednom iskustvu. Nastavak kolegija uvelike će se temeljiti na fenomenološkim zasadama. Radi toga su predviđena predavanja i seminari koji će služiti kao uvod u najosnovnije pojmove fenomenologije kao metodološkog pristupa „stvarima kakve jesu“ (Jackson); odnosno pristupa koji polazi od toga kako se „stvari“ pojavljuju utjelovljenoj svijesti. Zbog velikog utjecaja fenomenologije Maurice Merleau-Pontyja na antropologiju, što je rezultiralo pojmom utjelovljenja, kolegij će se posebno osvrnuti na neke od ključnih ideja Merleau-Pontyjeve fenomenologije kao što su predobjektivno iskustvo, bivanje u svijetu i reverzibilnost. Također će se posebno razmotriti i problem intersubjektivnosti. Nakon osvrta na poveznicu između iskustva i pojmova kao što su osjet, emocija i empatija nastavit će se sa još jednom od važnih dvosmislenosti podjarmljene pod pojmom iskustvo, a to je koherentno nasuprot fragmentiranog iskustva. Razmatranje ove opozicije predstavlja uvod u posljednji dio kolegija koji se bavi estetikom iskustva, gdje se estetika shvaća kao sposobnost za vrijednosnu percepciju. Kolegij će završiti detaljnijim razmatranjem antropoloških istraživanja koja nastoje pokazati kako kultura utječe na procese obraćanja pažnje, objektifikacije i reprezentacije iskustava putem kulturno ustanovljenih estetskih vrijednosti shvaćenih kao obrasce odnosno pravilnosti u tim procesima.
Cilj kolegija Antropologija iskustva je pružiti uvid u razumijevanje iskustva kroz fenomenološku i kulturnoantropološku perspektivu. Na kolegiju studenti će steći:
- uvid u diskurzivnost i fenomenologiju pojma iskustvo u humanistici s posebnim naglaskom na antropologiju
- uvodna znanja o fenomenologiji i fenomenologiji u antropologiji s posebnim naglaskom na fenomenologiju Maurice Merleau-Pontija koja je imala veliki utjecaj na fenomenološke pravce u antropologiji
- uvid u literaturu s područja fenomenologije i antropologije iskustva i mogućnost njenog kritičkog čitanja
- uvide u glavne probleme vezane uz pojam iskustva kao što su dvosmislenost i estetika iskustva ali i fenomenološhih shavćanja pojmova usko vezanih uz iskustvo kao što su intersubjektivnost, osjet, emocija, empatija, pažnja
- kroz diskusije i rad na seminarskim radovima studenti će vježbati fenomenološku perspektivu na humanističke probleme
