Cilj kolegija je usvajanje znanja o kulturama drevnih naselja, urbanih zajednica i njihovog okoliša kroz sva povijesna razdoblja. Osim proučavanja osnovnih kriterija (geografskih i geoloških) za naseljavanje i stvaranje naselja u krajoliku, studenti će steći znanja prepoznavanja naseobinskih struktura prema arheološkoj stratigrafiji kao dio kontinuiranih transformacija u vremenu i prostoru. Arheologija krajolika bavi se i složenijim temama od načina na koji su ljudi svjesno ili nesvjesno oblikovali svoj životni prostor. Radi se o mjenjanju krajolika u različite svrhe; ekonomske, socijalne, političke i religiozne. Arheologija pruža neprocjenjiv alat za ispitivanje takvih procesa tj. razne morfološke podatke o prošlosti krajolika koji nam nisu dostupni iz drugih izvora. Kako se radi o ljudskoj modifikaciji i transformaciji prirodnog krajolika, te iskorištavanju prirodnih resursa kroz izgradnju puteva, cesta, spomenika, zidova, poljoprivrednih polja i njihovih granica, kultnih mjesta i na kraju samih naselja, ovakvo proučavanje može pružiti i znanja o korištenju mjernih sustava, izgledu i korištenju zemljišta, društvenoj organizaciji, kozmologiji, kalendarima, astronomiji, ritualnim praksama i dr.

1. Uvod: Arheologija krajolika i arheologija naselja (osnovni pojmovi)
2. Povijesna podloga – povijesni izvori
3. Uloga okoliša u stvaranju naselja (geomorfološki pristup) i opskrba vodom
4. Prirodni i kulturni krajolici
5. Kulturalna i socijalna grupiranja i naseobinske strukture
6. Arheološka prospekcija, osnovni parametri (veličina, granice i struktura naselja) i dinamika krajolika
7. Tipologija naselja
8. Transformacije naselja kroz povijesna razdoblja
9. Obrambeni sustavi
10. Ceste i komunikacijske mreže
11. Vodene prometnice i prijelazi rijeka
12. Agrarne zajednice – ruralna naselja (organizacija naselja, polja, kanali, šume, močvare)
13. Transhumantno stočarstvo, sezonska naselja i komunikacije do njih
14. Razvoj i transformacija gradova
15. Položaj kultnih mjesta

1. Moći prikupiti i interpretirati arheološke podatke referirajući se na aktualne spoznaje i teorije
2. Moći upoznati se s osnovnim pojmovima arheologije krajolika i naselja
3. Moći razumjeti teorijska i metodološka načela u proučavanju arheoloških krajolika
4. Moći razumjeti ulogu okoliša u stvaranju naselja
5. Moći razlikovati prirodne od kulturnih krajolika
6. Moći analizirati i razumjeti arheološku stratigrafiju
7. Moći uklopiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst
8. Moći definirati i interpretirati načine eksploatacije prirodnih resursa

Tijekom predavanja koristit će se razni socijalno-djelatni oblici rada: frontalni, individualni i grupni oblik, te praktične radionice. Analiza osnovnih karakteristika i interpretacija zidova i zidanih struktura prema objavljenoj građi iz svih povijesnih razdoblja. Kroz predavanja i projekcije studenti se pripremaju za pismeni rad.

Tijekom semestra kolokviji i pismeni ispit.

1. Karro,K., Magi, M. and Palang, H. Studying Past Landscapes: Lived, Reconstructed and Animated, Living Rev. Landscape Res., 8, (2014), http://www.livingreviews.org/lrlr-2014-1
2. Suić, M. Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976.
3. Bojanovski, I. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, IV, Godišnjak, knj. XXII, CBI, Knj. 20, Sarajevo, 1984, 145-265.
4. Dizdar M. Latenska naselja na vinkovačkom području, Zagreb, 2001.
5. Dincauze F., D. Environmental Archaeology: Principles and Practice. Cambridge University Press, 2000.
6. T. R. Lyons, F. J. Mathien, Cultural Resources Remote Sensing, Cultural Resources Menagement Division, Washington, 1983
7. Rippon, S. (2004), Historic Landscape Analysis: Deciphering the countryside, Practical Handbook, 16, York (CBA Publications). Online version (accessed 18 February 2014): http://hdl.handle.net/10036/32872.

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar