Kolegij uvodi u filozofiju uma iz perspektive mentalnih bolesti, upuštajući se u uzbudljivo istraživanje poveznica između uma, mozga i mentalnih bolesti. Ovakav pristup utemeljen je na: činjenici da je, zbog usmjerenosti psihijatrije na razumijevanje ljudskog uma, filozofija uma centralni aspekt filozofije psihijatrije; na činjenici da psihopatološki fenomeni predstavljaju empirijski „test“ za filozofske konceptualizacije uma; na činjenici da u posljednja dva desetljeća raste interes i broj istraživanja u filozofiji psihijatrije upravo pod utjecajem spoznaja u filozofiji uma, trenutno vrlo utjecajnom i živom filozofskom području. Drugim riječima, u podlozi psihijatrijske teorije i prakse nalazi se problematika koja spada u filozofiju uma – pitanja odnosa uma i tijela, mentalne kauzalnosti, osobnog identiteta, subjektivnosti, svijesti, racionalnosti, itd – i čije filozofijsko poimanje pruža važne nove uvide u mentalne bolesti poput autizma, shizofrenije, depresije, anoreksije, disocijativnog poremećaja ličnosti, poremećaja pažnje, psihopatije i dr. Dok, s jedne strane, razumijevanje i objašnjavanje mentalnih bolesti zahtijeva primjenu koncepata i metodologije karakteristične za filozofiju uma, s druge strane, fenomeni mentalnih bolesti na odličan način prezentiraju i propituju centralne koncepte i pozicije u filozofiji uma. Stoga, polazeći od spoznaja iz filozofije uma, kolegij tematizira prirodu psihijatrijskih fenomena poput poremećaja pažnje, percepcije, emocija, moralnog osjećaja, pamćenja i volje. Osim u sadržajnom smislu, kolegij je interdisciplinarnog karaktera i u metodološkom pogledu (postavljanjem prvenstveno ontoloških pitanja o prirodi mentalnih fenomena i epistemoloških pitanja o spoznavanju mentalnih fenomena, istovremeno se uzimaju u obzir empirijski nalazi o rezultatima skeniranja mozga ili teorije o mentalnom funkcioniranju iz kognitivne psihologije). Kolegij adresira sljedeća ontološka pitanja: Što su mentalna stanja i kako su ona povezana s fizičkim stanjima uključujući moždana stanja?, Na koji način su mentalna stanja „o nečemu“?, U kojem smislu je intencionalnost uma njegovo prirodno svojstvo?, Koja je povezanost između misli i jezika?, Mogu li mentalna stanja uzrokovati djelovanje? te epistemološko pitanje: Kako znamo o vlastitim i tuđim mentalnim stanjima? Kolegij je namijenjen studentima filozofije zainteresiranima za filozofiju uma, kao i studentima psihologije koji filozofijskim uvidima žele proširiti svoje spoznaje iz psihopatologije.

1. 1. Problem odnosa između uma i tijela • prikaz modela odnosa između uma i tijela (interakcionistički dualizam, funkcionalizam, anomalni monizam, teorija identiteta, supervenijencija) • propitivanje pitanja Što je mentalna bolest i može li se ona razlikovati od neurološke bolesti?
2. 2. Značenje i sadržaji mentalnih stanja (svijest, misao i intencionalnost) • kognitivna psihologija i redukcionističke teorije mentalnih stanja (modularni pristup umu, naturalizirani pristup mentalnim sadržajima, deskriptivni kauzalni pristup mentalnim sadržajima, teleološki kauzalni pristup mentalnim sadržajima)
3. 3. Djelovanje, kauzalitet i sloboda • propitivanje odnosa između kauzaliteta/uzroka i slobodne volje/razloga
4. • prikaz pokušaja pomirenja determinizma i slobode/moralne odgovornosti (Strawson)
5. 4. Osobni identitet i mentalne bolesti • prikaz teorija identiteta (antirealističke teorije, (fizikalni pristup, spiritualni pristup, pristup pomoću kapaciteta, pristup „kognitivne zatvorenosti”)
6. • usporedba između „asketskog“ (Dworkin) i „obilatog“ (Locke) koncepta osobnog identiteta
7. • pokušaj odgovora na pitanje: U kojoj mjeri je opravdano kod teških mentalnih bolesti (Alzheimerove bolesti, shizofrenije, disocijativnog poremećaja identiteta, disocijativne fuga i dr.) govoriti o mogućnosti očuvanja osobnog identiteta?
8. • prikaz kako nam različite konceptualizacije osobnog identiteta pomažu u razumijevanju kliničkih fenomena poput nametnutih misli, nametnutih voljnih čini, somatske pasivnosti?
9. diskurzivni pristup, um i Alzheimerova bolest
10. sučeljavanje kauzalnih i nekauzalnih teorija uma (Davidson vs. Tanney)
11. promišljanje odgovornosti i prisile kod ovisnosti
12. • promišljanje fenomena nametnutih voljnih činova, misli, osjećaja i poriva
13. diskurzivna psihologija i antiredukcionističke teorije mentalnih stanja (wittgensteinovski pristup mentalnim sadržajima, Dennettovo objašnjenje intencionalnih mentalnih stanja, Davidsonovo objašnjenje lingvističkih značenja i mentalnih sadržaja) • modularni pristup i afazija
14. 5. Spoznavanje tuđih umova • pregled teorija o pristupima tuđim umovima (kartezijanski pristup i argument iz analogije, logički biheviorizam, teorija o teoriji uma, simulacijska teorija, teorija direktnog pristupa mentalnim stanjima)
15. promišljanje spora između teorije o teoriji uma i simulacijske teorije u svjetlu empirijskih dokaza iz autizma

1. Definirati i opisati temeljne pojmove i probleme filozofije uma
2. Definirati i opisati temeljne pojmove i probleme filozofije psihijatrije i njezina odnosa sa srodnim filozofijskim disciplinama
3. Identificirati i opisati filozofijska tumačenja odnosa uma i tijela
4. Razumjeti važnost interdisciplinarnog pristupa kompleksnim problemima

predavanja s diskusijom, interaktivan pristup

usmeni ispit, brojčana ocjena

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Znanstveni, 1. semestar
4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1. semestar
   • smjer Znanstveni, 1. semestar