Suvremenu su rusku književnost nakon raspada Sovjetskoga Saveza obilježile spisateljice (Lju. Petruševskaja, Lju. Ulickaja, O. Sedakova, T. Tolstaja, D. Doncova itd.). Tijekom rada na ovom kolegiju studente će se upoznati s malim, ali reprezentativnim dijelom prozne produkcije ženskih spisateljica koji je prethodio postsovjetskom razdoblju, dakle onom dijelu prozne produkcije koji je nastajao u razdoblju od Oktobarske revolucije do raspada Sovjetskog Saveza. Posebnu vrijednost kolegija vidimo u tome što će se studenti baviti dijelom prozne produkcije spisateljica koje su uglavnom zanemarene u suvremenim povijestima ruske književnosti (poput N. Baranske, I. Grekova itd.), a čije je stvaralaštvo odigralo veliku društvenu i kulturnu ulogu tijekom razdoblja tzv. kasnog socijalizma te je na neki način pripremilo teren za prodor spisateljica u rusku književnu produkciju nakon raspada Sovjetskoga Saveza. Također, tijeko kolegija usputno ćemo se baviti i razvojem feminističke kritike u Sovjetskome Savezu, odnosno najistaknutijim feminističkim strujanjima u sovjetskoj kulturi – tekstovima A. Kollontaj te feminističkim almanasima nastalima na prijelazu 70-ih u 80-e, odnosno koncem 80-ih i početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. U analizi žanrovski raznolikih tekstova (fiktivna, autobiografska proza, feljtonistika, esejistika) posebnu ćemo pozornost posvetiti načinima konstrukcije ženskoga i ženstvenosti kroz prizmu naratološke organizacije teksta te kulturoloških aspekata sadržaja.

1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
2. Ideja „nove žene“ nakon Revolucije. Promjene na planu „ženskoga pitanja“ i ženskih prava. Socijalistički / marksistički feminizam. Privatno je političko. Političko i društveno djelovanje Aleksandre Kollontaj. Esej Новая женщина, в: Коллонтай, А. Новая мораль и рабочий класс, 1919. Стр. 3-35.
3. Еkscentričnost“ Zinaide Gippius? Društveno-politički stavovi; poimanje žene i ženstvenosti. Život u emigraciji. Tip androgine žene. Zinaida Gippius: Моя первая любовь, 1924.; Вторая любовь, 1927. V. Woolf: Svoja komnata, 1929. (dijelovi)
4. Stvaralaštvo Marine Cvetaeve. Kontroverze. Život i sudbina. Esejistička proza. Mat' i muzyka; Skazka materi, 1934. Документальный фильм Марина Цветаева. Страсти по Марине, 2004. S. Bovuar: Vtoroj pol, 1949. (dijelovi)
5. Ženska spisateljica u društvu „muške“ generacije „šezdesetaša“. Karakteristike ispovjedne proze – naratološke specifičnosti u tekstovima Irine Grekove. „Destaljinizacija“ roda 1. Irina Grekova: Damskij master, 1963. Dž. Lorber, S. Farrell: Principy gendernogo konstruirovanija, v: E. Zdravomiyslaja; Temkinaja, A. (red.). Hrestomatija feministskih tekstov. Sankt Peterburg, 2000. Str. 187-192.
6. Žena kao majka – majčinstvo kao društvena i ideološka zadaća, a ne osobni odabir žene. Naratološka struktura priče. Prijepori oko tumačenja značenja priče – zapadnjačka i sovjetska / ruska perspektiva tumačenja. Subverzivni elementi priče. „Destaljinizacija“ roda 2. Natal'ja Baranskaja: Nedelja kak nedelja, 1969. K. Uest, D. Zimmerman: Sozdanie gendera, v: Zdravomyslovaja, E.; Temkinaja, A. 2000. Hrestomatija feministskih tekstov, SPB. Str. 193-200.
7. Memoaristika 1. Žena kao svjedok života svoga partnera i/ili svjedok vremena? Nadežda Mandel'štam: Воспоминания, 1970. – odabrani dijelovi
8. Specifičnost „ženskog pitanja“ u Sovjetskom Savezu. Reakcije „odozdo“. Feministički underground pokret na prijelazu 70-ih u 80-e godine. Feministički samizdat vs. reprezentacija žene i „ženskog pitanja“ u časopisima Rabotnica i Krestjanka. Feministički almanasi: Женщина и Россия, 1979/1980; Не помнящая зла, 1990; Новые амазонки, 1991.
9. Žena i trauma. Žena u povijesti / žena i povijest. Žanr svjedočenja u ruskoj sovjetskoj književnosti. Svetlana Aleksievič: U vojny ne ženskoe lico, 1985. – dijelovi
10. Tijelo, seksualnost i erotičnost. Osobno kao političko. Konceptualistički / (neo)avangardni apsekti ženskoga pisma u kasnom socijalizmu. Valerija Narbikovа: Пробег – про бег, 1990.
11. „Crna“ proza. Tip nove, netipične, „nesovjetske“ žene-majke. Dekonstrukcija mita o ženi kao majki. Žena-stvarateljica „izvan“ roda. Ljudmila Petruševskaja: Vremja noč, 1992. J. Kristeva: Woman Can Never Be Defined. U: Eagleton, M. 1996. Feminist literary Theory. Blackwell Publishers. Str. 267-268. T. Moi: Femininity as marginaliy. U: Moi, T. 2002. Sexual / Textual Politics. Feminist Literary Theory. Routledge. Str.162-166.
12. M. Eagleton: Women and Literary Production; Introduction, u: Eagleton, M. 1996. Feminist literary Theory. Blackwell Publishers. Str. 66-69. T. Lovell: Writing Like a Woman: A Question of Politics'. u: Eagleton, M. 1996. Feminist literary Theory. Blackwell Publishers. Str. 118-120.
13. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
14. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.
15. Ponavljanje, zaključivanje. Samostalna izlaganja studenata na odabrane teme.

1. opisati i komentirati razvoj «ženskog pitanja» u ruskoj i sovjetskoj kulturi do raspada Sovjetskoga Saveza;
2. upotrijebiti termine povezne s feminističkom književnom kritikom koji su potrebni u analizi književnog djela;
3. klasificirati i opisati osnovna obilježja distinkcije između spola i roda;
4. dijakronijski i sinkronijski klasificirati i formulirati osnovne aspekte proze ruskih spisateljica tijekom 20. stoljeća;
5. izdvojiti, interpretirati i objasniti ključne elemente u žanrovima tzv. «ženske proze»;
6. samostalno primijeniti naučenu feminističku književnu kritiku u analizi književnog djela;
7. kritički prosuđivati književno-teorijsku i književno-povijesnu građu i argumentirano obrazložiti valjanost teksta iz područja proze ženskih spisateljica;
8. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst;
9. prezentirati vlastiti rad, koristiti postojeća znanja te uočavati nove postupke u prozi ženskih spisateljica.
10. integrirati naucena znanja u znanja ponudjena na drugim kolegijima studija.

- klasično predavanje - seminari i vježbe - tehnika pomnog čitanja na književnim i filmskim predlošcima - diskusije - multimedijske prezentacije - mentorski rad - samostalni rad i samostalna izlaganja na odabrane teme

Predavač će pratiti redovitost posjećenosti nastave; kratkim provjerama znanja tijekom nekolicine susreta provjeravat će se studentov proces usvajanja znanja. Na individualnim konzultacijama (mentorski rad) dogovarat će se teme i načini razrade seminarskoga rada. Student će javno prezentirati nacrt svoga seminarskoga rada. Budući da je završni ispit najtransparentniji pokazatelj znanja, on nosi najveći postotak bodova u odnosu na ukupan broj od 3 ECTS boda predviđena ovim kolegijem.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar