Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2016 / 2017

Samostanska arhitektura Hrvatske

Naziv
Samostanska arhitektura Hrvatske
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
146666
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Terenske vježbe
15

Cilj
Cilj predmeta je dati zaokružen pregled arhitekture redovničkih zajednica na tlu Hrvatske od početka 11. do kraja 15. stoljeća (benediktinci, cisterciti, templari, franjevci, dominikanci, pavlini). U širem povijesnom razdoblju srednjega vijeka prikazati graditeljsku djelatnost najznačajnijih redovničkih zajednica, s obzirom na različitu društvenu i liturgijsko-pastoralnu ulogu, te specifična obilježja njihove arhitekture s obzirom smještaj, tipološke i stilske osobine. Posebna pažnja je pri tome posvećena problemima vezanim uz promociju novog stilskog izraza koje su s jedne strane imali benediktinci u razdoblju romanike, a propovjednički redovi i pavlini u razdoblju gotike. Arhitektura crkvenih redova razmatra se kronološki i regionalno, s posebnim osvrtom na povijesno-političke prilike. Naglasak je stavljen na ključne spomenike pojedinog razdoblja (Sv. Petar u Drazi, Rab; Sv. Marija i Sv. Krševan u Zadru, Rudine, Topusko, Čazma, Glogovnica, Šarengrad itd.). Studentski seminarski radovi održavaju se okvirno od 10-15 tjedna nastave (ovinso o broju studenata), a obuhvatiti će pojedine grupe spomenika odnosno monografski prikaz važnijeg spomenika.
Sadržaj
  1. Uvod – 1.- pustinjaštvo i predbenediktinsko monaštvo na Istoku i zapadu (3-9. st). 2. - rano benediktinsko razdoblje (9-11. st). samostana u Europi (Monte Cassino, Sankt Gallen) i najraniji samostanski sklopovi na tlu Hrvatske (Majsan, Sv. Marija Velika kod Bala)
  2. Počeci redovništva- monaštvo na Istoku i na Zapadu (rano kršćanstvo i rani srednji vijek); 4.- prostorna organizacija prvih benediktinskih samostana u Europi i Hrvatskoj
  3. Crkvena reforma 11. st, i uloga benediktinskih samostana u sazrijevanju ranoromaničke arhitekture na istočnoj obali Jadrana; gornjojadranska "renesansa" i njezini odrazi (nova arh. tipologija i sinteza "staroga i novoga" - Zadar i zadarska nadbiskupija)
  4. Velike crkve benediktinskog reda u Dalmaciji 12. i 13. st. (Krk, Rab, Zadar, Split, Mljet, itd.)
  5. Benediktinci i cisterciti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu (1100 - 1300 ) te njihov utjecaj na propovjedničku arhitekturu: sv. Mihovil u Rudinama, Bijela, Sv. Marija u Topukome, Kutjevo, Požega, Šarengrad, itd.)
  6. Propovjednička arhitektura općenito (tipološke, prostorne i stilske karakteristike jednobrodnih prop. crkava, njihovo izvorište i lokalni odrazi;
  7. Franjevačka arhitektura u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj (13. i 15. st.) – sličnosti i razlike; vanjski modeli i lokalna tradicija; opservantski pokret i njegova arhitektura
  8. Dominikanska arhitektura u Hrvatskoj (13.- 15. st.) – ključni spomenici i otvoreni problemi;
  9. Odrazi i utjecaji propovjedničke arhitekture u Zadru i okolici te Istri.
  10. Arhitektura templara i ivanovaca (Gora, Glogovnica, Našice, Prozorje - Sv. Martin) - francuski modeli, tradicionalna rješenja i kasnije promjene. Dvojbeni spomenici i lokaliteti.
  11. Arhitektura pustinjačkih redova u Hrvatskoj (pavlini i augustinci)
  12. Redovnička arhitektura 15. st. u Dalmaciji i kontinentalnoj Hrvatskoj; zaključna razmatranja
  13. Prezentacija seminarskih radova i/ili terenska nastava
  14. Prezentacija seminarskih radova i/ili terenska nastava
  15. Prezentacija seminarskih radova i/ili terenska nastava

Ishodi učenja
  1. Razvijanje sposobnosti interpretacije srednjovjekovne spomeničke baštine
  2. Razumijevanje domaće kulturne baštine u europskom kontekstu
  3. Shvaćanje interdisciplinarnog pristupa temi – promatranje konkretnih primjera spomenika u kontekstu društvenih i povijesnih zbivanja
  4. Razvijanje sposobnosti za kritičko promišljanje literature
  5. Upoznavanje s ulogom i značenjem arhitekture redovničkih zajednica u srednjovjekovnom graditeljstvu na tlu Hrvatske. Poznavanje najznačajnijih graditeljskih ostvarenja samostanske arhitekture u Hrvatskoj u kontekstu širih kulturno-povijesnih regija s naglaskom na probleme njihove povijesno-umjetničke interpretacije.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarski radovi i terenska nastava (opcionalno)
Metode ocjenjivanja
pismeni (seminarski rad) - 20% i usmeni ispit 80% od konačne ocjene

Obavezna literatura
  1. I. Fisković, Umjetnička baština u srednjem vijeku i renesansi, u. Milost susreta – umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. 78-117
  2. Z. Horvat, Srednjovjekovna arhitektura pavlinskih samostana u Hrvatskoj, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 94-109.
  3. T. Pleše, Pregled pavlinskih samostana u kasnosrednjovjekovne Slavonije, Cris, god. XII. , br. 1/2010) str. 202-220. (dostupno na web-u, hrčak)
  4. D. Vukičević-Samaržija, Dominikanci u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Dominikanci u Hrvatskoj; katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.). Igor Fisković, Zagreb, 2008.
  5. I. Fisković, Dominikanski spomenici starijeg doba u Hrvatskoj, u: Dominikanci u Hrvatskoj; katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.). Igor Fisković, Zagreb, 2008.
  6. M. Kruhek, Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 67-93.
  7. F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata - 1. Srednji vijek, Zagreb, 1988., str. 60-80, 280-330. 2. Milan Prelog, s.v. Benediktinci, LEJ, sv. I, Zagreb, 1962, str. 322-326. 3. I. Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. I, Split, 1963., str. 32- 139;170-253; 370-400. /F/ 4. Sena Sekulić Gvozdanović, Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden marketing –Tehnička knjiga, Zagreb, 2007. 5. Jurković M., Pojava romaničke arhitekture u Hrvatskoj, u: Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (zbornik radova, znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., ur. U, Jurković, T. Lukšić), Zagreb,1996. str. 325-338. 6. D. Vukičević-Samaržija, Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali provinciji sv. Ćirila i Metoda, u: u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 161-171. 7. Z. Horvat, Arhitektura franjevačkih samostana u dotursko doba na prostoru kontinentalne Hrvatske i Slavonije (Arheološki stadij), u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 173- 190. 8. M. Kruhek, Povijesno-topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 67-93. 9. Z. Horvat, Srednjovjekovna arhitektura pavlinskih samostana u Hrvatskoj, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786., Zagreb, 1989., str. 94-109. 10. T. Pleše, Pregled pavlinskih samostana u kasnosrednjovijekovne Slavonije, Cris, god. XII. , br. 1/2010) str. 202-220. (dostupno na web-u, hrčak) D. Vukičević-Samaržija, Dominikanci u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Dominikanci u Hrvatskoj; katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori , (ur.). Igor Fisković, Zagreb, 2008.
  8. M. Prelog, s.v. Benediktinci, LEJ, sv. I, Zagreb, 1962, str. 322-326.
  9. I. Ostojić, Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima, sv. I, Split, 1963., str. 32- 139;170-253; 370-400. /F/
  10. S. Sekulić Gvozdanović, Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, Golden marketing –Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
  11. M. Jurković, Pojava romaničke arhitekture u Hrvatskoj, u: Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (zbornik radova, znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., ur. U, Jurković, T. Lukšić), Zagreb,1996. str. 325-338.
  12. D. Vukičević-Samaržija, Srednjovjekovna umjetnost u franjevačkim samostanima koji su pripali provinciji sv. Ćirila i Metoda, u: u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 161-171.
  13. Z. Horvat, Arhitektura franjevačkih samostana u dotursko doba na prostoru kontinentalne Hrvatske i Slavonije (Arheološki stadij), u: Mir i dobro: Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. O proslavi stote obljetnice utemeljenja, Zagreb, 2000., str. 173- 190.
Dopunska literatura
  1. Monah Dorotej, Povijest monaštva – Od Sv. Antuna Pustinjaka do Sv. Bernarda iz Clairvauxa, Verbum, Zagreb, 2006.
  2. Redovnička pravila, (prir.) Hadrijan Borak, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005. ili Pravilo sv. Benedikta na http://www.benediktinke-zadar.com/PDF/Pravilo.pdf
  3. H. Jedin, Velika povijest crkve, Srednjovjekovna crkva, sv. III/1 - Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme, Zagreb, 2001, str. 78-88; 116-133, 335-355, 363-372, 379-389, 417-432, 504-518.
  4. L. Dobronić, Templari i ivanovci u Hrvatskoj, Dom i svijet, Zagreb, 2002.
  5. A. Badurina, Uloga franjevačkih samostana u urbanizaciji dubrovačkog područja, Zagreb, 1990.