Upoznati studente sa procesima druge polovice dvadesetog stoljeća u svijetu, pokazati koje su se strukture promijenile, kako razlikovati Hladni rat kao povijesnu epohu i sustav u međunarodnim odnosima. Cilj je pokazati kako i koliko je svijet danas do kraja određen zbivanjima nakon završetka Drugog svjetskog rata. Obzirom da je riječ o razdoblju o kojem postoji obilje arhivskog materijala različitog tipa, cilj je pokazati kako se istražuje druga polovica 20. stoljeća, koje poteškoće postoje s arhivskim materijalom i sl.

1. Uvod u problematiku. Zašto se ne slažemo oko gledanja na prošlo? Drugi svjetski rat. Što je Hladni rat i kada prestaje? Koje vrijeme živimo danas?
2. Posljedice Drugog svjetskog rata. Marshallov plan. Trumanova doktrina. Infromacijski biro komunističkih partija. Containment.
3. Dekolonizacija. Nastanak židovske države.
4. Kina i zemlje Azije.
5. Korejski rat. Staljin i promjene nakon 1953. Krize u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj. Život i politika u Sovjetskom Savezu. Istočnoeuropske diktature. Nikita Hruščov i Leonid Brežnjev.
6. Latinska Amerika u Hladnom ratu. Zaljev svinja 1961. i Kubanska raketna kriza 1962.
7. Berlinski zid. Europa. Nesvrstane i neutralne zemlje.
8. KOLOKVIJ 1
9. Praško proljeće 1968. Njemačka. Willy Brandt.
10. Vijetnamski rat od 1954. do predsjednika Forda. Detente. Trijangularna diplomacija. Nixon u Rumunjskoj, Jugoslaviji, Kini i SSSR-u. Henry Kissinger.
11. Angola. Etiopija. Rodezija-Zimbabve. Bliski istok, rat 1973, Camp David. Libija i fronta Polisario.
12. Sumrak detanta. Sovjetska intervencija u Afganistanu. Drugi Hladni rat.
13. Islamska revolucija. Iračko-iranski rat. Ronald Reagan. 1.LIPANJ KRAJNJI JE ROK ZA PREDAJU SEMINARSKOG RADA
14. Mihael Gorbačov. Povelja 77 i skleroza socijalističkih režima. Pad Berlinskog zida. Završetak Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza.
15. Svjetska gospodarska kriza 2009. godine. Kraj liberalnog kapitalizma? Kojim putem u drugo desetljeće 21. stoljeća? Pitanja, dogovor za ispit.

1. Usvojiti vještinu kritike izvora u 20. stoljeću, usvojiti kako se istražuje obilje različite arhivske građe
2. Razvijanje kulture dijaloga, rasprave i argumentiranja o temama iz 20. stoljeća
3. Usvojiti vještinu interpretacije različite literature koja o istom često piše na posve različiti način
4. Shvatiti osnovne procese drugoj polovici 20. stoljeća, različite sustave i ideologije
5. Razumijevati totalitarne sustave 20. stoljeća na istoku, u Aziji, u Latinskoj Americi; južnoj Europi
6. Studenti bi morali razumjeti temeljne procese koji su doveli do dekolonizacije i raspada kolonijalnih carstava

Klasično, frontalno predavanje i seminari. Seminar je integralni dio nastave i njegovo pohađanje je obvezno, baš kao i pohađanje nastave. Kako se na seminaru radi drukčije no na predavanju, analizira filmska i arhivska građa, više raspravlja o pročitanom i analiziranom, obavezno je pisanje seminara i izlaganje. Poznavanje stranih jezika, ponajviše engleskog, pa onda i njemačkog, idealno ruskog itd., kao i svih ostalih jezika, uključujući i malih i susjednih (slovenskog, poljskog itd.), gotovo da je nužno za svako bolje proučavanje bilo kojeg fenomena iz prošlog (prije svega prošlog) stoljeća.

Ispiti su pismeni. Uključivat će niz tzv. ID-pitanja (u kojima će osnovne ličnosti ili fenomene trebati objasniti ili opisati u nekoliko rečenica) i opsežnijih, esejističkih, pitanja u kojima ćete moći povezati podatke iz više knjiga koje ste pročitali. ID-pitanje tako može biti: Marshallov plan ili Drugi hladni rat ili se od vas može tražiti da u nekoliko riječi opišete tko je bio Dwight Eisenhower ili Alexander Dubček. Esejističko pitanje od vas može tražiti da argumentirate, obrazložite i na detaljima pokažete kako je tekao proces dekolonizacije, kako se poslije završetka Drugog svjetskog rata integrirala Europa, obrazložite kada je započeo Hladni rat i sl. Tijekom pohađanja predavanja pisat ćete dva kolokvija, prvi nakon 7. tjedna, a drugi odmah po završetku nastave. Ocjenu tako, osim aktivnosti na seminaru i satu i redovitog pohađanja nastave, određuje uspjeh kolokvija i seminarskog rada. Model ocjenjivanja bit će: ODLIČAN: 90 – 100 BODOVA VRLO DOBAR: 77 – 89 BODOVA DOBAR: 64 – 76 BODA DOVOLJAN: 51 – 63 BODA Studenti koji ne polože neki od kolokvija ili ne predaju seminar na vrijeme, polažu cjelokupno gradivo.

1. Odd Arne Westad, Globalni Hladni rat, Golden marketing/Tehnička knjiga, Zagreb 2009. (izabrani dijelovi).
2. Dan Diner, razumjeti stoljeće, Općepovijesno tumačenje. Zagreb:Fraktura 2013.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar