U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su na političkom, socijalnom, ekonomskom, religijskom i kulturnom području oblikovali ranonovovjekovno razdoblje ljudske povijesti. Izuzev klasičnih historiografskih tema poput humanizma, renesanse, reformacije, geografskih otkrića i prosvjetiteljstva, posebna će se pozornost posvetiti i ranonovovjekovnim materijalnim i simboličkim praksama, rodnoj problematici, fenomenima svakodnevice, procesima transfera, socijalnog "discipliniranja" i "konfesionalizacije", alternativnim praksama i sl. Pružit će se i sistematski uvid u glavne fenomene i procese koji obilježavaju ranonovovjekovnu povijest američkog i afričkog kontinenta, odnosno orijentalnih civilizacija Indije, Kine i Japana, s posebnim naglaskom na fenomene transnacionalnih razmjena, umrežavanja i transfera. Cilj predmeta je upoznavanje temeljnih fenomena, procesa i koncepata ranonovovjekovne svjetske povijesti u skladu s pristupom histoire croisée, te usvajanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih vještina nužnih za produbljeno razumijevanje i konceptualiziranje temeljnih fenomena povijesti ranomodernoga doba. Osobit će naglasak biti na razvijanju šire i slojevitije perspektivizacije koja omogućuje prepoznavanje i interpretativno raščlanjivanje kompleksnih i dinamičnih političkih, ekonomskih i kulturnih promjena i kontinuiteta, međuovisnosti, razmjena i konflikata koji obilježavaju europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka. Cilj seminarskoga rada jest razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja, selektiranja, analize i sintetiziranja činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija, konceptualizacija problema, te konačno njihova adekvatna usmena i pismena prezentacija. Velika će se pozornost također posvetiti umijeću problemske analize i interpretacije povijesnih izvora iz perspektive različitih teorijskih pravaca i paradigmi suvremene historijske znanosti.

1. "Rani novi vijek" kao historiografski koncept i teorije ranonovovjekovlja (Luhmann, Oestreich, Foucault, Bourdieu)
2. Ka globalnome svijetu - geografska otkrića
3. Humanizam i renesansa
4. Ranonovovjekovna društva
5. Ranonovovjekovne ekonomije
6. Oblikovanje moderne države
7. Povijest "odozdo"- svakodnevica, žene, alternativne prakse
8. Izazovi konfesionalizacije - reformacija i katolička obnova
9. Rusija između autokracije i europeizacije
10. Afrika u procjepu između Europe i Amerike
11. Ranonovovjekovna orijentalna carstva I – Indija
12. Ranonovovjekovna orijentalna carstva II – Kina
13. Ranonovovjekovna orijentalna carstva III - Japan
14. Rađanje Amerike
15. Nova epistema - prosvjetiteljstvo

1. Razvijanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih umijeća studenata s komparatističkih i globalnohistorijskih pretpostavki
2. Razvijanje umijeća problemske konceptualizacije s komparatističkih i globalnohistorijskih pretpostavki
3. Razvijanje vještina usmenog i pismenog izražavanja

Metode podučavanja su predavanja i seminarski rad. Predavanja su popraćena power – point prezentacijama koja su dostupna na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Jednopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati dva problemska eseja (maksimalnog opsega 5 kartica) na unaprijed zadane teme na osnovu gradiva s predavanja i ondje navedene literature, odnosno drugih relevantnih historiografskih studija i monografija. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 40% . Studenti su dužni predati eseje sredinom odnosno na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit (test znanja) koji utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 60%. Osim provjere poznavanja gradiva s predavanja, na pismenom će se ispitu provjeravati znanje na osnovu obvezne literature. Seminarska nastava iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka izvodit će se u formi kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa na seminaru bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu i seminarski rad maksimalnog opsega 15 kartica, što će studentima utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka u omjeru od 50%.

1. Cameron, Euan (ur.). Early Modern Europe. An Oxford History. Oxford, 1991.
2. Chaunu, Pierre. Civilizacija klasične Evrope. Beograd, 1977.
3. Cook, Chris – Philip Broadhead (ur.). The Routledge Companion to early modern Europe 1453-1763. London – New York, 2006.
4. Dragičević, Ivo. Kina: od nebeskog carstva do današnjeg dana. Zagreb, 2002.
5. Franzen, August. Pregled povijesti crkve. Zagreb, 1996.
6. Hitti, Philipp. Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas. Sarajevo, 1988.
7. Oliver, Roland – Fage, J. D. Kratka povijest Afrike. Zagreb, 1985.
8. Riasanovsky, Nicholas V. A History of Russia. New York – Oxford, 2000.
9. Rietbergen, Pieter. Europe. A Cultural History. London – New York, 1998.
10. Robb, Peter. A History of India. Basingstoke, 2002.
11. Roberts, J. M. Povijest Europe. Zagreb, 2003, str. 239 - 343.
12. Sellers, Ch. – May, H. – McMillen, N. R. Povijest Sjedinjenih Američkih Država. Zagreb, 1996.
13. Totman, Conrad. Povijest Japana. Zagreb, 2003.
14. Wiesner- Hanks, Merry. Early modern Europe, 1450-1789. Cambridge
15. N.B. Iscrpniji popis literature nalazi se na kraju svake power-point prezentacije koje su dostupne na domeni Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka na sustavu učenja na daljinu Omega

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar