Nasuprot tradicionalnoj trojnoj periodizaciji u europskoj historiografiji (Stari vijek – Srednji vijek – Novi vijek), uvođenje epohe ranoga novog vijeka u novije doba istovremeno je i izraz konceptualnog redefiniranja temeljne problematike europske povijesti, kao i izraz čitava niza inovacijskih usmjerenja u historiografiji u teorijskom i metodsko-praktičnom, kao i u širem, kulturološkom pogledu. U hrvatskom slučaju, epoha ranoga novog vijeka koincidira i s višestrukim civilizacijskim i kulturnim promjenama povijesnih konteksta na srednjoeuropskim, jugoistočnoeuropskim i mediteranskim razmeđima. Sa svih navedenih stajališta ovaj je kolegij usmjeren k uvođenju studentica/studenata u temeljnu problematiku kritičkog propitivanja fenomena jedne velike “tranzicijske” epohe u europskoj povijesti, s težištem na onim europskim regionalnim interferencijama koje su bitne za pristup temeljnoj problematici hrvatske povijesti. Kada je riječ o kulturi povijesnog mišljenja, cilj je kolegija poticati studentice/studente da razvijaju umijeće komparativnohistorijskog i interkulturnog objašnjenja i razumijevanja temeljne predmetne problematike.

1. Odabrani problemi
2. Odabrani problemi
3. Odabrani problemi
4. Odabrani problemi
5. Odabrani problemi
6. Odabrani problemi
7. Odabrani problemi
8. Odabrani problemi
9. Odabrani problemi
10. Odabrani problemi
11. Odabrani problemi
12. Odabrani problemi
13. Odabrani problemi
14. Odabrani problemi
15. Odabrani problemi

1. poticati studentice/studente da razvijaju umijeće komparativnohistorijskog i interkulturnog objašnjenja i razumijevanja temeljne predmetne problematike.

Problemska predavanja s interaktivnom komunikacijom profesor-studenti, pisanje kratkih studentskih eseja i izradba kratkih power-point prezentacija; seminarski rad s neobjavljenim i/ili objavljenim izvorima (kritika izvora!), izradba problemskih bibliografija (uključujući izvore s interneta), uvježbavanje umijeća postavljanja istraživačkog pitanja i strukturiranja stručnog rada te izradba seminarskog rada.

Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena će biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih raznovrsnih doprinosa u nastavi, što uključuje: a) redovito pohađanje nastave (10%); b) aktivno sudjelovanje u nastavi u raznim oblicima (20%); c) pisanje kraćih i dužih seminarskih radova (ukupno 30%); d) inovativne doprinose nastavi (10%), t.j., ukupno 70% kao i na temelju ocjene iz testa znanja (30%). Uspješnost i kvalitetu nastavnikova rada studentice/studenti će vrednovati anonimnom anketom, ali i izravnim sugestijama nastavniku.

1. Braudel, Fernand. Strukture svakidašnjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Sv. 1. Zagreb, 1992., 415-472, 523-574;

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar