Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka

Naziv
Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
3
Šifra
35872
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu i proširuju opća znanja o povijesti srednjeg vijeka uopće, napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, kulturama, društvima, državama i civilizacijama u toj široj regiji.
Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija:
  2. perodizacijski i prostorni okvir. Historiografija.
  3. Problemsko promišljanje predmeta kolegija; Plan rada. Literatura. Ispiti. Razgovor sa studentima.
  4. Srednjoistočna i jugoistočna Europa za velike seobe naroda. Avarski kaganat.
  5. Svijet sklavinija. Karantanski primjer. Samov plemenski savez. Èuda svetog Dimitrija Solunskog kao izvor za društveni i gospodarski preobražaj sklavinija. Usporedna analiza srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih, te prijadranskih sklavinija.
  6. Etnogeneze. Primjer: Bugarska. Usporedna analiza s hrvatskim primjerom.
  7. Oblikovanje bizantskog comonweltha.
  8. Sveto rimsko carstvo i srednjoistočna Europa
  9. Tipologija gradskih društava.
  10. Oblikovanje ranosrednjovjekovnog kraljevstva. Primjer: Duklja.
  11. Kristalizacija regionalne sile: Nemanjići
  12. Kruna Svetog Stjepana prema jugoistočnoj Europi
  13. Viteško društvo i oblikovanje osmanskog carstva na europskom tlu
  14. Uz morski grad izmeðu Sredozemlja i zaleða.
  15. Zaključna riječ. Ispitna pitanja. Razgovor sa studentima.

Ishodi učenja
  1. razumjeti temeljne procese, strukture i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda
  2. objasniti i procijeniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi
  3. locirati i analizirati razne vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
  4. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima,
  5. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
Metode podučavanja
metoda izlaganja i tumačenja, individualnog rada studenata
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. M. Brandt, Opća povijest srednjeg vijeka, Zagreb 1980. (odabrana poglavlja)
  2. Historija naroda Jugoslavije, sv. I, Zagreb 1953. (odabrana poglavlja)
  3. I. Prlender, "Sporazum u Tati 1426. i Žigmundovi obrambeni sustavi", Historijski zbornik XLIV, Zagreb 1991, str. 23-41
  4. T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrani dijelovi)
  5. P. Wandycz, Cijena slobode. Povijest Srednjoistočne Europe, Zagreb 2004., str. 1-51
Dopunska literatura
  1. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 319-422
  2. D. Obolensky, The Byzantine Commonwealth, Phoenix Press, London 1971
  3. F. C. Lane, A Maritime Republic, Baltimore-London 1977
  4. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992.
  5. P. Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995.
  6. I. Prlender, "Totius gentis metropolim", Historijski zbornik LI, Zagreb 1998., str. 1-16
  7. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., str. 3-99
  8. J. F. Noël, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998.
  9. P. Štih i V. Simoniti, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb 2004.
  10. G. Novak, Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, I, Zagreb 2004., 89-214

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar