Upoznavanje s općim pojmovima u području evaluacije psihosocijalnih intervencija; razumijevanje svrhe i stjecanje vještina provedbe evaluacijskih postupaka, tumačenja evaluacijskih nalaza kao i mogućnosti njihove praktične primjenjivosti.

1. Osnovni pojmovi u evaluaciji tretmana, teorijsko značenje evaluacije programa;
2. Priroda i vrste psihosocijalnih intervencija te smisao njihove evaluacije;
3. Specifičnosti različitih objekata evaluacije
4. Metodološki i praktični aspekti evaluacije programa;
5. Logika i opća svrha evaluacijskih postupaka;
6. Sudionici evaluacijskog procesa, uloge evaluatora;
7. Glavne vrste evaluacije programa; modeli evaluacije;
8. Evaluacijska istraživanja, planiranje evaluacijskih postupaka;
9. Aspekti valjanosti evaluacijskih istraživanja
10. Istraživački nacrti
11. Kriteriji i standardi za ocjenu djelotvornosti programa
12. Izvori i načini prikupljanja evaluacijskih podataka; vrste evaluacijskih podataka
13. Postupci analize evaluacijskih podataka
14. Izvještavanju o rezultatima provedenih evaluacijskih istraživanja;
15. Načini upotrebe evaluacijskih nalaza u svrhu unaprjeđenja programa;

1. Očekuje se da polaznici nakon odslušanog kolegija mogu - definirati i objasniti opće pojmove u području evaluacije psihosocijalnih intervencija;
2. - objasniti logiku evaluacijskih postupaka;
3. - kreirati i provesti evaluacijsko istraživanje;
4. - odabrati adekvatan način prikaza evaluacijskih rezultata;
5. - procijeniti etičke aspekte evaluacijskog istraživanja;
6. - primijeniti načela psihologijske etike u odabiru nacrta i prikazu evaluacijskih rezultata;
7. - interpretirati i objasniti evaluacijske nalaze različitim kategorijama korisnika.

Nastava se izvodi kroz predavanja, seminare i radionice, uključujući pripreme i izlaganja samostalnih i/ili grupnih radova, te terensku nastavu (prigodno)

Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz grupna izlaganja seminarskih radova (30%) i rasprave tijekom nastave te ispitom nakon odslušanog kolegija, što uključuje pismeni (ispitni seminarski rad, 50%) i usmeni dio (20%). Kroz grupna izlaganja i rasprave prati se usvojenost i međusobno povezivanje glavnih pojmova u području, kao i logike evaluacijskih postupaka. Kroz usmene prezentacije i pismene seminarske radove provjerava se dosegnutost odgovarajuće razine kritičke prosudbe objavljenih evaluacijskih istraživanja uključujući njihove etičke aspekte. Ispitnim seminarskim radom i usmenim ispitom provjerava se mogu li studenti osmisliti, opisati i na odgovarajući način argumentirati prijedlog nacrta evaluacijskog istraživanja.

1. Rossi, P. H., & Freeman, H. F. (2003). Evaluation. London: Sage.
2. Rathvon, N. (2003). Effective school interventions. New York: The Guilford Press.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar