Kolegij pruža uvid u rastuću interdisciplinarnost u istraživanju psiholoških fenomena i upoznaje studente s intenzivnim i divergentnim istraživačkim područjem suvremene filozofije psihologije koje se bavi kako prirodom psihologijskih objašnjenja, odnosom psihologije i neuroznanosti, pitanjima prirode kognicije, reprezentacije, modularnosti, nativizma, tako i problemima svijesti, osobnog identiteta, moralnog djelovanja, itd. Kolegij daje pregled glavnih tema, problema, koncepata i debata u suvremenoj filozofiji psihologije demonstrirajući rastući trend sintetiziranja empirijskih i konceptualno-analitičkih pristupa u istraživanju uma. Također, kolegij upućuje na rastuću interdisciplinarnost u poimanju mentalnog zdravlja i upoznaje studente s istraživačkim područjem filozofije psihijatrije baveći se konceptualnom problematikom mentalnih bolesti, antinomijama psihijatrijske praksete mjestima preklapanja i uzajamnog obogaćivanjadviju disciplina –psihopatologije ifilozofije uma.Jednim svojim dijelom kolegij filozofijski propituje koncepte zdravlja i bolesti te tematizira psihoterapijski relevantnu fenomenološku, egzistencijalističku i drugu filozofijsku baštinu. Svojom tematikom kolegij je prvenstveno namijenjen studentima filozofije zainteresiranima za pitanja uma i mentalnog zdravlja kao i filozofiji naklonjenim studentima psihologije koji žele psihologijska poimanja psihičkih fenomena nadopuniti filozofijskim uvidima. Studenti će proširiti svoje vidike u pogledu razvijanja sposobnosti:
- vrednovanja valjanosti znanstvenog objašnjenja, zakona i teorija u skladu s epistemologijskim modelima,
- kritičkog prosuđivanja metodologije i spoznajnog dosega moderne znanosti,
- apliciranja različitih argumentacijskih postupaka na konkretne filozofijske probleme u interdisciplinarnom kontekstu,
- preispitivanja etičkih polazišta i s njima povezanih argumentacijskih obrazaca pojedinih suvremenih moralnih, političkih i pravnih prijepora,
- kritičkog procjenjivanja recentne znanstvene i stručne literature iz područja filozofije i srodnih znanstvenih područja
- kritičkog prosuđivanja klasičnih filozofijskih tekstova u odnosu prema njihovim suvremenim interpretacijama i komentarima.
- - sintetiziranje fenomenologije i fiziologije, empirijskih i konceptualnih pristupa u istraživanju uma na primjeru istraživanja snova, primjeri upotrebe empirijskih metoda u promišljanju tradicionalnih pitanja u moralnoj teoriji
- - misaoni eksperimenti u istraživanjima osobnog identiteta;
- problem odnosa uma i tijela i mentalne bolesti;
- - problem tuđeg uma i mentalne bolesti;
- - filozofijska poimanja mentalnih stanja i kognitivna psihijatrija;
- filozofijska poimanja identiteta i mentalne bolest;
- - odnos između psihologije i neuroznanosti: redukcionizam vs. eksplanatorna ekstenzija
- - poimanja kognitivne arhitekture: komputacijski funkcionalizam vs. konekcionizam vs. otjelovljena kognicija
- - nemodularnost centralne kognicije vs. modularnost perifernog sistema vs. masivna modularnost
- - nativizam vs. empirizam u objašnjavanju psiholoških fenomena
- - kognicija i reprezentacija: priroda i uloga reprezentacija, reprezentacija i mozak
- - racionala i problemi evolucijskih modela u psihologiji
- - teorije razvoja i učenja: jedinice analize i nivoi objašnjenja, „priroda – odgoj” debata, tipovi učenja, dinamičke teorije razvoja i teorije otjelovljenog učenja
- - problematika poimanja svijesti: konceptualno određenje svijesti („svjesnost bića” vs. „svjesnost stanja”; qualia, subjektivnost, fenomenalnost, intencionalnost), perceptivni vs. kognitivni sadržaj svijesti, „split-brain” sindrom i struktura svijesti, kriteriji za pripisivanje svjesnosti, pitanje funkcionalne redukcije svijesti
- problematika konceptualiziranja mentalnih bolesti i određivanja kriterija za dijagnosticiranje mentalnih bolesti;
- - razlike u konceptualiziranju tjelesnih i mentalnih bolesti;
- konceptualna povijest mentalnih bolesti;
- propsihijatrijski i antipsihijatrijski pristupi mentalnim bolestima;
- konceptualna kritika psihijatrijskih dijagnoza: etiketiranje, medikalizacija, redukcionizam, moć, vrijednosti;
- mentalne bolesti kao biomedicinski i socijalno – politički koncepti;
- - problem valjanosti psihijatrijskih klasifikacija: deskriptivna/ simptomatska utemeljenost suvremenih klasifikacija mentalnih bolesti, primat pouzdanosti nad valjanošću, povijest i budućnost ideja u ICD (MKB) i DSM klasifikacijama;
- proliferacija modela psihopatologije: darvinijanski model, psihoanalitički model, fenomenološki i hermeneutički model, neurobiologijski model, kognitivno – bihevioralni model, model socijalnog konstruktivizma;
- antinomije psihijatrijske prakse: dijagnosticiranje
- - znanstveni status psihijatrije
- znanstvena psihijatrija i slučaj psihoanalize: Freud kao tradicionalni znanstvenik vs. neznanstvenost psihoanalize;
- propitivanje odnosa zdravlja i bolesti, složenih uzajamnih utjecaja uma i tijela te filozofijska artikulacija empirijskih nalaza o pozitivnim učincima suočavanja s bolešću;
- doprinosi i problemi fenomenoloških, egzistencijalističkih i drugih filozofijskih poimanja mentalnih bolesti.