Cilj kolegija je uputiti studente u nabujalu produkciju posebno antropoloških istraživanja s djecom i aspekata djetinjstva posljednjih nekoliko desetljeća i njezine istraživačke rukavce koji svoje začinjavce imaju krajem devetnaestog i u prvoj polovici dvadesetog stoljeća među antropolozima, folkloristima, ali i među istraživačima brojnih drugih disciplina koje se u posljednje vrijeme okupljaju i oko nove paradigme koja se naziva suvremenim studijama djetinjstva. Cilj je također upoznati studente s osnovnom terminologijom i konceptima antropologije djetinjstva te ih uputiti na korištenje raznovrsne literature i izvora za istraživanje te senzibilizirati i osvijestiti brojna metodološka i etička pitanja koja se javljaju u istraživanjima s djecom i istraživanjima aspekata djetinjstva. Cilj je i da se stečena znanja primjene u pripremi i vođenju diskusija, pisanju kritičkih reakcijskih tekstova, samostalnom istraživanju te pisanju i usmenom izlaganju rezultata istraživanja, vlastitih kritičkih promišljanja i dr.
- predstavljanje kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
- problematiziranje osnovnih pojmova: djeca i djetinjstvo u povijesnoj perspektivi i kroz pojedina društva; predodžbe o djeci i djetinjstvu;
- prve antropološke studije djetinjstva Franza Boasa, Margaret Mead, Ruth Benedict i drugih istraživača prve polovice 20. stoljeća
- nastavak povijesnog pregleda preko suvremenijih studija kao što je ona Charlotte Hardman (1974) koja se vezuje za novi način promišljanja djece i djetinjstva u antropološkoj tradiciji,
- sve do recentnih antropoloških studija (npr. David Lancy, Robert LeVine)
- ishodišta i problemi suvremenih studija djetinjstva (Alison James, Adrian James, Alan Prout, Jens Qvortrup i dr.) koje su postdisciplinarno područje koje ujedinjuje znanja brojnih društvenih i humanističkih disciplina
- istraživanja dječjeg folklora istraživanjima dječjeg folklora od kasnog devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetog stoljeća (Alexander Chamberlain, William Wells Newell, Alice Bertha Gomme), koja su bila obilježena evolucionističkim poimanjima o dječjem folkloru kao prežitku, talogu starijih kulturnih formi
- značaj prevratničke folklorističke studije bračnog para Opie (Lore and Language of Schoolchildren koja je objavljena 1959. godine)
- dječji folklor, folklor za djecu, folklor o djetinjstvu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici 1970-ih i 1980-ih godina; suvremene folklorističke studije s naglaskom na društvene i političke promjene i njihove povezanosti s dječjim folklorom i sustavima obrazovanja
- istraživanja aspekata djetinjstva u hrvatskoj etnologiji i folkloristici 1990-ih i 2000-ih godina
- metodološka pitanja istraživanja s djecom i istraživanja folklorističkih i kulturnoantropoloških aspekata djetinjstva
- etička pitanja istraživanja s djecom i istraživanja folklorističkih i kulturnoantropoloških aspekata djetinjstva
- interdisciplinarni potencijal istraživanja djetinjstva – povijest djetinjstva
- interdisciplinarni potencijal istraživanja djetinjstva – istraživanja jezične socijalizacije
- zaključna rasprava i priprema za završni ispit