Cilj kolegija je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijeni kroz stoljeće sociokulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje kulturne i socijalne antropologije, antropologija obitelji i antropologija srodstva čine neizostavan dio upoznavanja razvoja sociokulturne antropologije i etnologije te razumijevanja literature. Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju prominentne, uže teme vezane uz obitelj i srodstvo, npr.: endogamija/egzogamija, seksualnost, roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne i radne uloge, međugeneracijska pomoć i dr. Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima. Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima.

1. Predstavljanje sadržaja kolegija
2. Znanstveni interes za obitelj, antropologija obitelji i srodstva, etnologija i obitelj
3. Razvoj antropologije obitelji i srodstva kao znanstvene discipline
4. Suvremeni antropološki/etnološki pristupi istraživanju obitelji
5. Terminologija
6. Metode istraživanja
7. Klasifikacijski sustavi
8. Hrvatska etnologija i istraživanja obitelji
9. Suvremena kritika antropoloških/etnoloških pristupa istraživanju obitelji i srodstva
10. Međugeneracijska pomoć. Ostvarenje para i izbor partnera. Gdje se i kako ostvaruje obitelj? Kada započinje par?
11. Obiteljsko sjećanje
12. Etnološko i kulturnontropološko istraživanje srodstva i socijalne sigurnosti – primjer međunarodnog istraživačkoga projekta KASS, 2005-2006.
13. Obitelj i „kriza“: obitelj i neformalna ekonomija u Hrvatskoj od 1990-tih do danas
14. Gostujuće predavanje (pomično u terminu, tema izlaganja bit će definirana tijekom trajanja nastave)
15. Završna rasprava o obrađenim temama, osvrt na reakcijske tekstove, studentska izlaganja

1. objasniti, raspraviti i usporediti temeljne teorije i škole u povijesti antropologije obitelji i srodstva
2. navesti, opisati i kritički promotriti pristupe i modele istraživanja obitelji i srodstva u hrvatskoj etnologiji
3. usporediti hrvatsku istraživačku tradiciju u području obitelji i srodstva s pojedinim europskim i angloameričkim istraživačkim tradicijama
4. nabrojati kategorije srodstva
5. pobrojati i objasniti različite klasifikacijske sustave srodstva
6. definirati i objasniti razlike u poimanju institucije „braka“ i kategorije „para“
7. prepoznati i razlikovati značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija na obiteljski život i život pojedinca
8. isplanirati i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje obiteljskih fenomena i odnosa uz primjenu osnovnog pojmovlja i teorijskih koncepata antropologije obitelji i srodstva
9. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate vlastitog istraživanja obiteljskih fenomena i odnosa
10. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije
11. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
12. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja
13. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
14. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
15. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
16. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu
17. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
18. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
19. identificirati i objasniti temeljne koncepte i pojmove u antropologiji obitelji i srodstva

Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature te o društvenim i kulturnim poimanjima obitelji i srodstva.

Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način: Redovitost na nastavi, aktivno sudjelovanje, samostalnost i zainteresiranost 40% Pismeni ispit 30% Pisani rad 30%

1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1996. „Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj“, Narodna umjetnost, 33(2):179–196.
2. DOUGLAS, Mary. 2004. Čisto i opasno. Antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua. Zagreb: Algoritam.
3. GIDDENS, Anthony. 2005. „Obitelj“. U Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk – Klub studenata sociologije Diskrepancija, str. 65–76.
4. HAVILAND, William. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja o braku, obitelji i srodstvu)
5. KAUFFMAN, Jean-Claude. 2004. Život u dvoje: Analiza uspostavljanja para kroz odnos prema rublju. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
6. LEUTLOFF-GRANDITS, Carolin; Danijela BIRT, Tihana RUBIĆ. 2010. „Two Croatian Localities“. U: Family, Kinship and State in Contemporary Europe, Vol 2. The View from Bellow: Nineteen Localities, ur. Patrick Heady i Peter Schweitzer. Frankfurt – New York: Campus Verlag, 129–168.
7. MALINOWSKI, Bronislaw. 1979. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ – Biblioteka XX vek.
8. MEAD, Maragaret. 2004. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.
9. MILIĆ, Anđelka. 2007. Sociologija porodice. Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa. (odabrana poglavlja)
10. MID, Margaret. 1978. Sazrevanje na Samoi: psihološka studija mladeži u primitivnom društvu, namenjena ljudima zapadne civilizacije: Beograd: Prosveta. (Poglavlja: Predgovor i uvodno poglavlje i Metodologija ovog istraživanja).
11. MURAJ, Aleksandra. 1999. „Samostalnost i/ili podređenost? Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu“. Etnološka tribina, 29:219–229.
12. MURAJ, Aleksandra. 2002. „Ekonomska djelatnost srijemskih Hrvata (stanje iz 1996.)“. U Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieaux.
13. PLEŠE, Iva. 1998. „Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva“. Etnološka tribina, 21:59–78.
14. RUBIĆ, Tihana. 2014. “Život u Kuli: Predajni (narativni) elementi obiteljskih identifikacija, sjećanja i iskustava vezanih uz Kulu Stojana Jankovića u Islamu Grčkom”. U Kula Jankovića – Spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara. Baština, interkulturalizam i revitalizacija, ur. Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta i Tihana Rubić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Plejada, 11–20.
15. RUBIĆ, Tihana, Danijela BIRT. 2009. „Obiteljski život, odnosi i vrijednosti“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 31–56.
16. RUBIĆ, Tihana; Marinko VUKOVIĆ. 2009. „Podatci iz Stališa duša kao izvor za etnološko istraživanje obiteljskog života Krivopućana“. U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 57–76.
17. RUBIĆ, Tihana, Petra PETRAK. 2010. „„Normalno da će on pomoć." Obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju“. Senjski zbornik, 37:227–260.
18. SIMIĆ, Mima. 2003. „Teen i kreacija ženskog identiteta“. Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju K., 2:22–47.
19. STEIN ERLICH, Vera. 1968. U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)
20. ŠKOKIĆ, Tea. 2011. Ljubavni kod: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (odabrana poglavlja)
21. TOPOLČIĆ, Davor. 2001. „Muškarci to ne rade. Rodno segregirana podjela rada u obitelji“. Društvena istraživanja, 4/5:767–789.
22. VINCE-PALLUA, Jelka. 1990. „„Da prostite, to mi je žena!“ Prilog poznavanju položaja žene u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinu zaleđu“. Studia ethnologica Croatica, 2:77–96.
23. VINCE-PALLUA, Jelka. 1998/1999. „Amazonke iz Istre. Na tragu istarskih, u muško preobučenih žena“. Studia ethnologica Croatica, 10/11:133–152.

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar