Grčka filozofija I

Naziv
Grčka filozofija I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
79579
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Seminar iz Grčke filozofije I ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije do Platōna i sa sadržajem temeljnih grčkih filozofijskih tekstova u tome razdoblju. Seminar je velikim dijelom posvećen najranijim grčkim misliocima – tzv. predsokratovcima, pri čemu se posebna pažnja poklanja temeljnim pojmovima ranogrčkoga filozofijskog mišljenja: arkhe, psykhe, physis, kosmos, nus i logos. Dijelom se prikazuje život i misao Sōkrata, te njegov odnos prema sofistima. Težište se stavlja na studij Platōnove filozofije, koji se zasniva na dijalozima ranoga, srednjega i kasnoga razdoblja: Menōn, Politeia, Phaidōn, Symposion, Phaidar, Sophist. Istraživanje Platōnove filozofije prije svega pruža uvid u Platonōvo poimanje znanja kao moći ostvarenja istinitoga života, te u tome kontekstu rasvjetljuje odnos između umijeća obrazovanja i dijalektike. Propituje se odnos istine i privida, onoga što jest i onoga što nije, ideja i pojava.
Sadržaj
  1. Grčka filozofija u povijesti filozofije. Predsokratovci: sophia i philosophia. Mythos i logos. Povijesna predaja tekstova grčke filozofije. Filozofija i grčki jezik.
  2. Milećani: Tales, Anaksimen, Anaksimandar
  3. Pitagora i Pitagorovci
  4. Elejci: Ksenofan, Parmenid, Zenon, Melis
  5. Heraklit
  6. Empedoklo, Anaksagora
  7. Atomisti: Leukip i Demokrit
  8. Sofisti: Protagora, Gorgija, Antisten, Antifont
  9. Sokrat i Sokratovske škole (Kinici, Kirenjani, Megarani)
  10. Platonovo poimanje bitstva kao ideje. Osnovna svojstva ideja. Odnos ideja i fenomena (Politeja, Fedon, Simpozij, Parmenid, Sofist)
  11. Platonova dijalektika: stupnjevi dijalektičkog umijeća, međusobni odnos ideja, dijalektika kao najviše znanje. Filozofija i dijalektika (Politeja, Simpozij, Parmenid, Sofist, Politik, Fileb)
  12. Platonov nauk o duši: vidovi i moći duše, vrline duše, sustav duše, duša i tijelo, duša kao počelo života i počelo kretanja (Protagora, Gorgija, Politeja, Fedar, Fedon, Timej, Zakoni)
  13. Duševne moći razabiranja u Platona: osjet, predočavanje, pamćenje, uvjerenje, mnijenje, razumijevanje, znanje, umovanje (Politeja, Teetet)
  14. Platonova teologija i kozmologija: pojam boga i onog božanskog u Platona (Politeja, Simpozij, Politik, Timej), pojam svijeta, ustrojstvo svijeta i unutarsvjetskih bića (Timej)
  15. Platonovo učenje o prvotnim počelima (Testimonia Platonica, Parmenid, Sofist, Fileb, Politik, Zakoni)

Ishodi učenja
  1. Objasniti narav filozofijskih izvora ranih grčkih mislilaca, fragmenti i svjedočanstva
  2. Analizirati i komentirati fragmente Milećana
  3. Analizirati i komentirati fragmente pitagorovca Filolaja
  4. Analizirati i komentirati Heraklitove fragmente
  5. Analizirati i komentirati Parmenidov spjev
  6. Analizirati i komentirati fragmente Anaksagore, atomista i Empedokla
  7. Definirati i opisati temeljne pojmove Platonove filozofije
  8. Prikazati i protumačiti razliku između Platonova i predplatoničkog poimanja uzroka kretanja
  9. Analizirati i komentirati važnije Platonove dijaloge
  10. Izraditi pismeni rad na zadanu filozofijsku temu uz primjenu primarne i sekundarne literature i u skladu s načelima akademskog pisanja
Metode podučavanja
Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje kraćih seminarskih radova i završnog seminarskog rada na zadanu temu, priprema za kolokvij
Metode ocjenjivanja
pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika, pisani testovi, kolokvij

Obavezna literatura
  1. Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, Beograd, 1979.
  2. Diels, H., Predsokratovci. Fragmenti I-II, Zagreb, 1983.
  3. Mikecin, I., Heraklit, Zagreb, 2013. / Despot, B., Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Zagreb, 2005. / Despot, B., Vidokrug apsoluta, Zagreb, 2008., str. 395-429 / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti, prev. N. Majnarić, Zagreb, 1951.
  4. Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku, Zagreb, 1989., poglavlje: Parmenid: O prirodi, str. 11-28.
  5. Žunjić, S., Fragmenti elejaca, Beograd, 1984.
  6. Ksenofont, Uspomene o Sokratu, Beograd, 1980.
  7. Ksenofont, Symposion, Split 1981; Zagreb 2009.
  8. Barbarić, D., Ideja dobra. Platonova Politeia VI i VII, Zagreb, 1995.
  9. Platon, Fedon, Zagreb, 1996.
  10. Platon, Gorgija, Beograd, 1968.
  11. Platon, Menon, Zagreb, 1997.
  12. Platon, Simpozij. u: Z. Dukat: Eros i Filia, Zagreb, 1996; Symposion, Split, 1981.
  13. Platon, Timaj, Beograd, 1981.
  14. Krämer, H., Platonovo utemeljenje metafizike, Zagreb, 1997.: Testimonia Platonica.
Dopunska literatura
  1. Guthrie, W. K . C., Povijest grčke filozofije, Zagreb, 2005-2007.

Obavezan predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij