Rođen u Zagrebu 1955. godine. Od 1974. do 1979. studirao komparativnu književnost te poljski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na poslijediplomskom studiju književnosti obranio magistarski rad Nezasitnost kao dinamični element negativne utopije Stanisława Ignacyja Witkiewicza (1989) te doktorsku disertaciju pod naslovom Dramska i kazališna kritika Jana Kotta (1997). Od 1981. zaposlen na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti (danas na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti) Filozofskog fakulteta, najprije kao asistent, od godine 2000. kao docent, od 2006. kao izvanredni, od 2011. kao redoviti profesor te od 2017. kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Na predbolonjskom i bolonjskom studiju poljskog jezika i književnosti predavao gotovo sve kolegije vezane uz poljsku kulturu, književnost i kazalište. Na Poslijediplomskom studiju književnosti, odnosno Doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture vodio kolegije Romantička drama i Poljske kazališne vizije. Na znanstvenom stažu na Sveučilištu u Varšavi i Jagiellonskom sveučilištu u Krakovu boravio ukupno dvije akademske godine (1981-82, 1986, 1991/92). Izlagao i sudjelovao u radu petnaestak međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija, bio gost predavač u Varšavi, Krakovu, Zürichu. Objavio tri knjige te više desetaka znanstvenih i stručnih tekstova, objavljenih u hrvatskom i poljskom tisku, priredio i uredio više knjiga i tematskih izdanja časopisa. Objavio i deset knjiga prijevoda s poljskog na hrvatski jezik, među kojima djela S. I. Witkiewicza, C. Miłosza, B. Schulza, J. Kotta, te brojne prijevode u književnim časopisima. Za Hrvatsku enciklopediju i Hrvatsku književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, leksikon Strani pisci Školske knjige i antologiju poljskog pjesništva Z. Malića, Gost u kući (Zagreb, 2006), priredio više od pet stotina natuknica o poljskim piscima i književnim djelima. Od 1998. godine glavni urednik časopisa za svjetsku književnost «Književna smotra» i u tom svojstvu uredio sedamdesetak brojeva časopisa, među ostalim temate Adam Mickiewicz (1798-1855), povodom dvjestote obljetnice piščeva rođenja (1998/110), Književnost u tranziciji (zajedno s I. Lukšić), koji se bavio promjenama u književnostima istočnoeuropskih zemalja nakon pada Berlinskog zida (2002/124-125), Taj svijet. Povodom pola stoljeća studija polonistike u Zagrebu (2015/176) te tematski blok Witold Gombrowicz 1904-1969, posvećen obljetnici piščeva rođenja (2004/132-133). Bio je i suorganizator festivala Dani cimetove boje (Zagreb, 1992), posvećenog poljskom piscu Bruni Schulzu te organizator nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova: Witkiewiczi u Lovranu, Lovran, 2004, Zdravko Malić: znanstvenik, prevoditelj, pjesnik, Zagreb, 2007, Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije, 2011. te Kel ekspresjon grotesk. Witkacy između modernizma i postmodernizma, 2015. Za Treći program Hrvatskog radija uredio više autorskih emisija. Član Predsjedništva Hrvatskog filološkog društva, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog P.E.N. Centra. Bio član Odbora za dodjelu Nagrade Iso Velikanović. Godine 2003/04. bio pročelnik Odsjeka za slavistiku, od 2005/06. do 2009/10. prodekan za nastavu i studente, od 2009/10. do kraja 2011. prodekan za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te voditelj i član raznih sveučilišnih tijela. Trenutno obavlja funkciju predstojnika Katedre za poljski jezik i književnost. Dobitnik dviju poljskih nagrada: Diplome ministra vanjskih poslova Republike Poljske za iznimne zasluge u promicanju Poljske u svijetu u godini 2000. i nagrade Stanisław Ignacy Witkiewicz za 2003. godinu koju dodjeljuje Uprava Poljskoga centra Međunarodnoga kazališnoga instituta (ITI-UNESCO) kao priznanje za doprinos u promoviranju poljske kazališne kulture u svijetu.

Znanstveni interes dr. sc. D. Blažine usmjeren je u prvome redu na područja poljske književnosti 19. i 20. stoljeća te recepciju poljske književnosti u Hrvatskoj, odnosno probleme prevođenja, pri čemu nije riječ samo o književno-znanstvenim, već i kulturološkim dimenzijama navedenih tema. U svima njima preteže interes za dramu i kazalište, zbog čega svoja književnopovijesna i kulturološka istraživanja, posebice u aspektu teorije recepcije, D. Blažina često dopunjuje dramatološkim i teatrološkim analitičko-interpretativnim aparatom.
U početku znanstvenoga rada posvetio se književnomu, posebno dramskomu djelu Stanisława Ignacyja Witkiewicza, predšasnika poljskoga i europskoga teatra apsurda: pristupnikov magistarski rad jest pokušaj usustavljivanja različitih područja Witkiewiczeva stvaralaštva. Riječ je prvome takvu radu u povijesti hrvatske polonistike, dok je u svjetskim razmjerima u trenutku nastanka to bio treći pokušaj pisanja monografije o S. I. Witkiewiczu.
Doktorska disertacija Dramska i kazališna kritika Jana Kotta bavi se ukupnim djelom znamenitoga poljskoga kritičara, osobito njegovom kazališnom kritikom i esejistikom. Rad ima dijakronijski karakter i prati razvitak Kottova svjetonazornoga, ponajprije epistemologijskoga pojmovnika u kontekstu društvenih i kazališnih događanja i mijena u Poljskoj tijekom šezdesetak godina. U trenutku nastanka bila je to prva u svijetu doktorska disertacija o Janu Kottu, što znači da je riječ o izvornu i vrijednu prilogu polonistici, odnosno dramatologiji i teatrologiji općenito.
Nakon obrane doktorske disertacije D. Blažina posvetio se problematici poljskoga književnoga romantizma u aspektu geneze tzv. poljskoga romantičkoga mita kao dominantnoga koda poljske kulture 19. i 20. stoljeća. Pritom se usredotočio na poljsku romantičku dramu, a osobito na dramsku poemu Adama Mickiewicza Dušni dan (Dziady) kao «kvintesenciju poljskoga romantizma». Međutim, značenje poljskoga romantizma i njegov stvarni recepcijski status istraživač nije provjeravao samo u kontekstu poljske, nego i hrvatske kulture 19. i 20. stoljeća, baveći se različitim inačicama «interesnih» preuzimanja – političkih, ideologijskih, estetičkih.
Znatnu pozornost posvetio je i poljskoj književnosti 20. stoljeća, osobito književnosti groteske – djelu B. Schulza i W. Gombrowicza, a vrijedan je i njegov prvi (u hrvatskoj polonistici dosad jedini) pokušaj sintetiziranja povijesti poljske književnosti nakon Drugoga svjetskoga rata u raspravi Poljska književnost devedesetih: nostalgija i realizam.
Najvažnija tema kojom se pristupnik bavio u posljednjem razdoblju jest revalorizacija polonističkog doprinosa njegova prethodnika i profesora na studiju polonistike, Zdravka Malića. Upisujući Malićevo kritičko djelo u povijest matične discipline, autor je u određenoj mjeri prevrednovao tu tradiciju, dokazujući da je s Malićevim djelom hrvatska recepcija poljske književnosti i kulture konačno prešla iz polja polonofilstva u područje autentičnoga znanstvenoga istraživanja.
Osim toga, tu su i prilozi proučavanju recepcije znamenitih poljskih pisca 20. stoljeća – B. Schulza, Z. Herberta, C. Miłosza, u hrvatskoj kulturnoj i književnoj javnosti.
D. Blažina bio je suradnik na znanstvenim projektima Leksikon slavenskih književnosti: pisci i djela, Romantizam: formiranje modernoga subjekta, Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive (projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH), te je izlagao na 14 znanstvenih skupova, od kojih 10 međunarodnih. Organizirao je četiri znanstvena skupa, od toga jedan međunarodni, a tri domaća s međunarodnim sudjelovanjem.
Objavio je 3 znanstvene knjige, 17 izvornih znanstvenih članaka, veći broj preglednih znanstvenih, kao i stručnih radova, među kojima i više stotina leksikografskih jedinica za Hrvatsku enciklopediju i Hrvatsku književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, leksikon Strani pisci i Djela Školske knjige, kao i antologiju poljske poezije Z. Malića, Gost u kući. Također je objavio šezdesetak prijevoda poljskih znanstvenih, stručnih, te beletrističkih tekstova, među kojima i 12 knjiga.


Znanstvena bibliografija – izvorni znanstveni radovi:

Knjige:

- Katastrofizam i dramska struktura. O Stanisławu Ignacyju Witkiewiczu. Hrvatsko filološko društvo, Biblioteka Književna smotra, Zagreb, 1993.
- U auri Dušnog dana. Ogledi i rasprave o poljskoj književnosti i njezinoj hrvatskoj recepciji. Biblioteka Književna smotra, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2005.
- Paradoks o kritičaru. Jan Kott u tekstosferi kulture, Disput, Zagreb, 2011.

Članci:

- Lingvistički šusteraj ili o prevođenju S.I. Witkiewicza, U: Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Zbornik radova. Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb, 1995, str. 203-218. (referat s istoimenog simpozija održanog u Zagrebu, 31.3. do 1.4.1995.)
- Bruno Schulz: Knjiga, “Književna smotra”, XXX/1998, br. 108-109, str. 29-37.
- Hrvatska čitanja Dušnog dana, “Književna smotra”, XXX/1998, br. 110, str. 49-52.
- Dušni dan: redateljske knjige, mitovi i zbilja, “Književna smotra”, XXX/1998, br. 110, str. 53-64.
- Julije Benešić i poljsko kazalište,"Umjetnost riječi", LXXX (1999), br. 2, str. 101-112. Isto u: Krležini dani u Osijeku 1998. Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu. Druga knjiga. Priredili Nikola Batušić i Boris Senker. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta - Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb-Osijek, 2000., str. 150-158.
- Hrvatska čitanja poljske romantične drame, "Književna smotra", XXXI/1999, br. 112-113, str. 165-174. Isto u: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II. Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet, Zagreb, 2001., str. 87-99. (referat s Drugog slavističkog kongresa u Osijeku, 14.-18. rujna 1999.)
- Poljska književnost devedesetih: nostalgija i realizam, "Književna smotra" XXXIV/2002, br. 124-125, str. 73-88.
- Mickiewicz u Hrvata: između legende, estetike i politike, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002. II. Radovi s Međunarodnog slavističkog kongresa u Ljubljani. Urednik Stipe Botica. Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003, str. 155-168.
- Gombrowicz Zdravka Malića, “Književna smotra” XXXVI/2004, br. 132-133, str. 75-84. (referat s međunarodne znanstvene konferencije “Gombrowicz – nasz współczesny”, Krakov, 21-27.3.2004); skraćeno kao: Gombrowicz Zdravka Malicia, „Teksty Drugie” (Warszawa), 2005, nr 3, str. 66-78.; isto u: Witold Gombrowicz – nasz współczesny. Materiały międzynarodowej konferencji naukowej w stulecie urodzin pisarza. Uniwersytet Jagielloński – Kraków, 22-27 marca 2004, pod redakcją Jerzego Jarzębskiego, Universitas, Kraków 2010, str. 45-61.
- W orbicie literatury polskiej (posłowie), u: Zdravko Malić, Między życiem a światem. Artykuły, eseje i rozprawy o literaturze polskiej. Wybór i posłowie Dalibor Blažina, Badania Polonistyczne za Granicą, Tom XVI, Instytut Badań Literackich Polskiej Akademii Nauk, Warszawa, 2006, str. 256-274 (pored ostalog fragmenti teksta: Gombrowicz Zdravka Malicia, „Teksty Drugie” (Warszawa), 2005, nr 3, str. 66-78.
- [s Jolantom Sychowskom-Kavedžija], W poszukiwaniu uniwersalnego wymiaru polskości. Założyciel chorwackiej polonistyki – Zdravko Malić jako interpretator i tłumacz literatury polskiej, w: Literatura polska w świecie. Tom II. W kręgu znawców. Pod red. Romualda Cudaka, Uniwersytet Śląski w Katowicach, Wydawnictwo Gnome, Katowice 2007, str. 187-198.
- [s Đurđicom Čilić-Škeljo], Tragovi Herberta u hrvatskoj poeziji, «Književna smotra», XLI/2009, br. 154(4), str. 69-74.; isto kao: Ślady Herberta w poezji chorwackiej, u: Herbert na językach. Współczesna recepcja twórczości Zbigniewa Herberta w Polsce i na świecie. Tł. Dominika Kaniecka, Biblioteka Narodowa, Warszawa 2010, str. 168-182.
- Poezija Czesława Miłosza u kritici Zdravka Malića, u: Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova s međunarodne znanstvene konferencije Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije. Drugi Malićevi dani, Zagreb, 28. i 29. listopada 2011, FF press, Zagreb, 2013, str. 9-20.
- Prisutnost Brune Schulza u hrvatskoj književnoj svijesti, „Književna smotra“, XLV/2013, broj 169-170 (3-4), str. 119-129.
- S Witkacyjem oko Hrvatske u pet slika. „Književna smotra“ XLVII/2015, br. 176(2), str. 97-112.
- (Ne)prisutnost Witkacyja u kritici Zdravka Malića, u: Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi. Zbornik radova s međunarodnih znanstvenih konferencija Kel ekspresjon grotesk. Witkacy između modernizam i postmodernizma te Zagrebački polonistički doprinosi, FF Press, Zagreb, 2016, str. 9-32.

4. (Ne)prisutnost Witkacyja u kritici Zdravka Malića, u: Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi. Zbornik radova s međunarodnih znanstvenih konferencija Kel ekspresjon grotesk. Witkacy između modernizam i postmodernizma te Zagrebački polonistički doprinosi, FF Press, Zagreb, 2016. (u tisku)