ŽIVOTOPIS ISKRE IVELJIĆ Iskra Iveljić rođena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Hrvatska je državljanka. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji te diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987.-1990. radila je u Hrvatskom državnom arhivu kao mlađi arhivist a od 1990.-93. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od 1993. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od 1999. u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog te od 2010. redovitog profesora. Magistrirala je 1992. godine radom «Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.) i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom «Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.)». Mentor obaju radova je prof. dr. Mirjana Gross. Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19. stoljeću na preddiplomskom te hrvatsko društvo i kulturu u 19. st. na diplomskom studiju 19. i 20. stoljeća. Voditelj je predmeta Hrvatska predmoderna i moderna povijest na poslijediplomskom doktorskom studiju Odsjeka za povijest.. Bila je od početka uvođenja bolonjskog studija do 2011. voditelj istraživačkog smjera 19. i 20. stoljeća na diplomskom studiju povijesti. Od školske godine 2008./9. do 2010./11. obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest i predstojnice Zavoda za hrvatsku povijest. Od 2014. Predstojnica je Katedre za hrvatsku povijest

Bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite te svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća. Također se u nekoliko radova pozabavila stanjem u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnosom između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. U novije vrijeme bavila se poviješću plemstva. Bila je članom uredništva više historijskih časopisa: Časopis za suvremenu povijest; Otium. Časopis za povijest svakodnevice.
Održala referate na 17 međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD, Rumunjskoj, Sloveniji i Velikoj Britaniiji. Sudjelovala u nekoliko međunarodnih projekata (Kroaten in Wien 1790-1918, prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera; na projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena iz Berlina i prof. dr. Wolfganga Höpkena iz Leipziga; projekt Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle i prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). I. Iveljić sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan (Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti) a trenutno je član projekta Hrvatske zaklade za znanost voditelja prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća