mr.sc. Jolán Mann

Akademski stupanj
magistar znanosti
Zvanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za hungarologiju, turkologiju i judaistiku
Konzultacije
Dvotjedno petkom od 11 do 12.30 sati
Soba
B001
Telefon
E-mail
mann.jolan@gmail.com

RADNO ISKUSTVO: 2017/2018– : Asistentica na Katedri za kroatistiku Filozofskog fakulteta ELTE, Budapest. Seminari iz povijesti hrvatske knjževnosti i iz povijesti hrvatske kulture za studente diplomskih i dodiplomskih studija. 2007– : Urednica internetskih sadržaja u Zemaljskoj knjižnici „Széchényi” (Mađarska nacionalna knjižnica) 2004–2006: Urednica multimedijalnih web stranica u Digitalnom centru John von Neumann 2003/2004: Vanjska suradnica u Institutu Bálint Balassi u Budimpešti. Seminari iz mađarske književnosti za gostujuće studente zagrebačke hungarologije. 2004/2005: Predavačica "tandem-teaching kursa” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu. Hrvatski roman u XX. stoljeću u okviru predmeta „Europski roman u XX. stoljeću”. 2003/2004: Vanjska suradnica u Institutu Bálint Balassi u Budimpešti. Seminari za strane studente hungarologije pod naslovom »Mađarska književnost u srednjoeuropkom kontekstu« 2003/2004: Gostujuća predavačica u Finskoj, na Hungarološkoj katedri Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Jyväskylä. Seminari na Katedri za hungarologiju 1997/1998– : Vanjska suradnica na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Seminari iz povijesti mađarske knjževnosti i iz povijesti mađarske kulture za studente diplomskih i dodiplomskih studija. OBRAZOVANJE: PhD-studij na Slavistici Sveučilišta ELTE (naziv programa doktorskog studija: Poredbeno proučavanje književnosti slavenskih jezika). Absolutorij: 2001: s uspjehom »summa cum laude«. Tema doktorske disertacije: Hungarike o opusu Miroslava Krleže u kontekstu hrvatskog kulturalnog pamćenja. 1997: MA. Diplomirani hungarolog i kroatist 1990–1997: Filozofski fakultet ELTE, Budapest: Studij hungarologije i kroatistike Sudjelovala sam u znanstveno-istraživačkim radovima Katedre za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: 2002: izrada zbornika Croato-Hungarica uz 900 godina hrvatsko-mađarskih veza; 2003: međunarodni znanstveni skup u Rijeci: »Rijeka i mađarska kultura«; 2004: svečani skup u Zagrebu povodom 10. obljetnice nastanka Hungarološke katedre; 2015.; „Za dvadeset godina“. Međunarodni znanstveni skup prigodom 20 obljetnice Katedre za hungarologiju u Zagrebu. 20. ožujka 2015.; Sudionica u uređivačkom timu tematskog broja Književne smotre. Časopis za svjetsku književnost pod naslovom Mađarska nevjesta. Dvadeset godina zagrebačke hungarologije. XLVII, 2015, 177. (3.). Kontinuirano objavljujem znanstvene radove hungarološke i kroatističke tematike. Bila sam jedan od urednika prve antologije mađarske kratke priče na hrvatskom jeziku »Antologije mađarske kratke priče« (Naklada MD, 2001). U nekoliko navrata sam bila redaktorica hrvatskih izdanja djela mađarske književnosti. Prevela sam više stručnih članaka na hrvatski, te tekstove iz hrvatske književnosti na mađarski jezik.

IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI:

1. Az 1956-os forradalom Miroslav Krleža naplóiban, u: Múltunk. Politikatörténeti folyóirat. Napló és történelem tematikus összeállítás, LXII. 2017/1. ISSN: 0864-960X

2. Dnevnik kao zrcalo identiteta (Dnevnici Miroslava Krleže i Sándora Máraija), u: Vrsta ili žanr. Zbornik radova Komparativna povijest hrvatske književnosti sv. 19., ur.: Vinka Glunčić-Bužančić, Kristina Grgić, Split, Zagreb, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 169–183. ISBN 978-953-163-451-9

3. A hatalom árnyékában – Sinkó Ervin életművének irodalomtörténeti helye, U:Hatalmi diskurzusok. A hatalom reprezentációi a tudományokban és a művészetekben, UR.: Beatrix Visy, Csilla Bíró, Budapest, OSZK–Gondolat Kiadó, [Bibliotheca Scientiae et Artis VIII.], 2016, 307–320. ISBN 978 963 200 655 0

4. Modusi fantastike Krležina opusa u kontekstu svjetske književnosti, u: Fantastika: problem zbilje. Zbornik radova Komparativna povijest hrvatske književnosti sv. 18., ur.: Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić, Andrea Meyer-Fraatz, Split–Zagreb, Književni krug Split–Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta sveučilišta u Zagrebu, 2016, 193–209. ISBN: 9789531634335

5. Margalićevi prijevodi hrvatske književnosti na mađarski, u: Od početka do danas. 120 godina kroatistike u Budimpešti, ur.: István Lukács, Budapest, ELTE BTK Szláv Filológiai Tanszék, 2016, 395–410. (Opera Slavica Budapestinensia. Symposia Slavica) ISBN 978-963-284-832-7

6. Enver Čolaković – prešućeni pisac i prevoditelj mađarske književnosti, u: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost, (Zagreb, Hrvatsko filološko društvo), XLVII, 2015, 177. (3.), 125–135. ISSN: 0455-0463.

7. Az első világháború kitörésének élménye Miroslav Krleža műveiben, u: Emlékezés egy nyár-éjszakára: Interdiszciplináris tanulmányok 1914 mikrotörténelméről, ur.: András Kappanyos, Budapest, MTA Bölcsészettudományi Kutatóközpont, 2015. ISBN: 978-963-416-017-5

8. Miroslav Krleža Zászlók című regényének szövegterei, u:Tér(v)iszonyok és tér-kép(zet)ek, ur.: Csilla Bíró, Beatrix Visy, Budapest, Gondolat, OSZK, Bibliotheca Scientiae et Artis 6., 2014, 83–97. ISBN 978 963 200 624 6

9. Krležina nepročitana »hungarica«. Nepoznati hungarološki tekstovi u rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže, u: (Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe. Zbornik radova Komparativna povijest hrvatske književnosti sv. 15., Split – Zagreb, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013., 59–72. ISBN: 9789531633956

10. A horvát-magyar közös múlt emlékezete Marija Jurić Zagorka írónő műveiben, u: Esemény és narratíva. Történetiség – elbeszélés(ek) – interpretáció, ur.: Emőke Kötél, János Rainer M., Budapest, OSZK–Gondolat Kiadó, Bibliotheca Scientiae et Artis 4., 2013, 224–241. ISBN 978 963 200 606 2

11. Enver Čolaković – a többszörös identitású elhallgatott író és műfordító, u: Az identitás forrásai. Hangok, szövegek, gyűjtemények. (szerk. Boka László, Földesi Ferenc, Mikusi Balázs), Budapest, OSZK – Gondolat Kiadó, Bibliotheca Scientiae et Artis 3., 2012, 162–178. ISBN 978 963 693 450 7

12. „A Duna-konföderáció eszméje az ő lelkében is él.” Újabb adalékok Miroslav Krleža és Jászi Oszkár kapcsolatához, u: Kalligram, XX., 2011. április, (Kelet-Európa-szám), 86–91. ISSN: 1335-1826

13. Mađarsko–hrvatski književni pogledi na jakobinsku urotu i Republikanci Marije Jurić Zagorke, u: Kako je bilo... O Zagorki i ženskoj povijesti. Radovi sa znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe”, održanog 27. i 28. studenog 2009. u Zagrebu u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, ur.: Sandra Prlenda, Zagreb, Centar za ženske studije, 2011, 33–58. ISBN: 9789536955329

14. Krležini kanoni mađarske književnosti, u: Kanoni doma i vani. Zbornik radova znanstvenog skupa u organizaciji Katedre za slavističku filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta "Loránd Eötvös" u Budimpešti te Hrvatska samouprava II. okruga, Hrvatska manjinska samouprava Budimpešte, Budimpešta 2. travnja 2009, ur.: Stjepan Lukač, Budimpešta, Croatica, 2010. ISBN: 978-963-9734-63-0

15. Márai horvátországi befogadásának ötösfogata, u: Magyar Napló, 2009. (god. XXI.) 4, 55–59. ISSN: 0865-2910

16. Odjeci mađarske drame u Krležinoj dramaturgiji, u: Krležini dani u Osijeku 2009. Hrvatska drama i kazalište i društvo, prir.: Branko HEĆIMOVIĆ, Osijek – Zg., HNK u Osijeku, Fil. fak. Osijek, ZKT HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, 2010, 133–140. ISBN: 9789531549509

17. Miroslav Krleža kéziratos hagyatéka. Hungarikumok a horvát nemzeti könyvtár kézirattárában, u: Érték és értelmezés, ur.: László Boka, Ildikó Sirató, Budapest, OSZK, Gondolat, 2010, 125–136. ISBN: 978-963-200-589-8

18. Žensko čitanje hrvatskog i mađarskog kulturnog pamćenja. Rodovi i nacije u Gordani Marije Jurić Zagorke, u: Mala revolucionarka. Zagorka, feminizam i popularna kultira. Radovi sa znanstvenog skupa Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe održanog 28. i 29. studenog 2008. u Zagrebu u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, ur.: Maša Grdešić, Slavica Jakobović Fribec, Zagreb, Centar za ženske studije, 2009. 75–96. ISBN: 9789536955268

19. Mađarske teme u novinarsko-izvjestiteljskim tekstovima Marije Jurić Zagorke, u: Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke. Radovi sa znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe”, održanog 30.11. i 1.12.2007. u Zagrebu u okviru Dana Marije Jurić Zagorke, ur.: Maša Grdešić, Slavica Jakobović Fribec, Zagreb, Centar za ženske studije, 2008, 61–85. ISBN: 9789536955190.

20. Elementi retorike kulta u pismima Kálmána Dudása Miroslavu Krleži, u: Hrvatski Kupido. Radovi sa znanstvenog skupa održanog 6. ožujka 2008., Bp., ELTE Szláv és Balti Filológiai Intézet, Croatica Kht, 2008. ISBN: 9789639734364

21. Komentari uz Krležine dnevničke zabilješke o mađarskoj revoluciji 1956., u: Republika, LXII, 2006/11, str. 51–67. ISSN: 0350-1337

22. Kétféle poétika a kívülálló szemével. Miroslav Krleža az Ady–Kosztolányi-dilemmáról, u: Literatura, XXXII. 2006/3, 334–345. ISSN: 0133-2368

23. Nemzeti mítoszok a 20. század első felében a magyar és a horvát irodalomban: Költő elődök megidézései Ady és Krleža verseiben,u: Hatalom és kultúra. Az V. Nemzetközi Hungarológiai Kongresszus (Jyväskylä, 2001. augusztus 9–14.) előadásai, II., ur.: Jankovics József, Nyerges Judit, Budapest, Nemzetközi Magyarságtudományi Társaság; Jyväskyläi V. Nemzetközi Hungarológiai Kongresszus, 2004. 168–174. ISBN: 963-216-742-2 [Nacionalni mitovi u prvoj polovici 20. stoljeća u mađarskoj i u hrvatskoj književnosti: Vlast i kultura. Zbornik radova V. međunarodnog hungarološkog kongresa (Jyväskylä, 9–14. kolovoza 2001)] http://mek.oszk.hu/04900/04927/pdf/hatalom2.pdf

24. „Könnyed játékok” a múlttal (A történelmi narratívák felülírásának példái Ödön von Horváth és Mikszáth Kálmán műveiben), u: Fiume és a magyar kultúra. Művelődéstörténeti tanulmányok, ELTE BTK Művelődéstörténeti Tanszék – Kortárs Kiadó, 2004, 153–170. ISBN 963-9593-07-9

25. Mađarski mitovi u dramama Ödöna von Horvátha, u: Rijeka i mađarska kultura, Međunarodni znanstveni skup, Rijeka, 3. i 4. listopada 2003. Zbornik radova, Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2004, 110–122. ISBN: 953-7134-00-8.

26. Kánonproblémák Molnár Ferenc színdarabjainak magyar és horvát kritikáiban, u: Tiszatáj, 2002/10, 88–98. ISSN 0133-1167 http://epa.oszk.hu/00700/00713/00134/pdf/tiszataj_EPA00713_2002_10_088-098.pdf

27. Uloga Ferenca Molnára u promjeni književnog kanona iz aspekta mađarskih i hrvatskih kazališnih kritika: Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko–mađarskih povijesnih veza, (ur.: Milka Jauk-Pinhak, Kiss Gy. Csaba, Nyomárkay István), Zagreb, Katedra za Hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Matica hrvatska, 2002. (Biblioteka Hungarologica Zagrebiensis; sv. 1), 375–387. ISBN: 9531751587

28. A céltábla érintése. Molnár Ferenc drámáinak horvátországi recepciója a kritika tükrében, u: Hungarologische Beiträge 13, Universität Jyväskylä, 2001, 87–100. ISSN: 1237-0223 http://epa.oszk.hu/01300/01368/00013/pdf/2001_087-100.pdf